Prema Izvještaju o sprovođenju strategije inkluzivnog obrazovanja (2019–2025) za prošlu godinu, u porastu je broj usmjerene i uključene djece sa posebnim obrazovnim potrebama u redovan vaspitno-obrazovni proces.
U predškolskom obrazovanju (vrtićima) nalaze se 224 djeteta, od čega 156 dječaka i 68 djevojčica. U osnovnim školama je 1.236 učenika sa posebnim obrazovnim potrebama, od čega 840 dječaka i 396 djevojčica. Srednje škole pohađa 457 učenika, od čega 267 dječaka i 190 djevojčica.
Izvještaj Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) juče je usvojen na sjednici Vlade.
„Aktivnosti definisane Strategijom inkluzivnog obrazovanja (2019–2025) realizuju se predviđenom dinamikom, uz razumijevanje i prilagođavanje, intenziviranu međusektorsku saradnju i uzajamno podsticanje“, navode iz MPNI.
Kako ističu, saradnjom Zavoda za školstvo, Centra za stručno obrazovanje i više ministarstava realizovano je 50 aktivnosti, od čega je 37 aktivnosti, ili 74 odsto, potpuno realizovano, za 12, ili 24 odsto, u toku je realizacija ili se kontinuirano realizuju, dok jedna nije realizovana.
Sedam osnovnih škola u Crnoj Gori s integrisanim odjeljenjima ("Vuk Karadžić– – Berane, "Dušan Korać" – Bijelo Polje, "Boško Buha" – Pljevlja, "Olga Golović" – Nikšić, "Njegoš" – Kotor, "Ilija Kišić" – Zelenika, "Jugoslavija" – Bar) u kojima se realizuje poseban obrazovni program bile su podrška ostalim vaspitno-obrazovnim ustanovama u lokalnoj zajednici putem savjetovanja, edukacija i pružanja individualne podrške učenicima.
Strategija inkluzivnog obrazovanja (2019–2025) određuje dalje pravce razvoja obrazovanja za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama i oslanja se na obavezujuća međunarodna načela, standarde i preporuke Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Vizija Strategije inkluzivnog obrazovanja glasi: djeci sa posebnim obrazovnim potrebama obezbijediti dostupno, pristupačno i kvalitetno inkluzivno obrazovanje na svim nivoima.
Među preporukama za naredni period, a u skladu sa Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035. godina, MPNI, između ostalog, navodi da je potrebno aktivno promovisati i implementirati socijalni model, gdje je akcenat na prilagođavanju društva i otklanjanju prepreka i barijera u okruženju, stavovima, uslugama, a ne samo akcentovanjem smetnje i teškoće djeteta. Potrebno je i osavremenjivanje opreme, uspostavljanje centara unutar škola opremljenih asistivnom tehnologijom i nastavnim materijalima, sa osnaženim osobljem, jačanje i uvezivanje inkluzivnih sa IT kompetencijama...U izvještaju se ističe i potreba za specijalizovanim programom obuke za nastavnike za primjenu najboljih praksi.
