Rezultati njihovog otkrića, objavljeni u časopisu "Nature", ukazuju na nove pojedinosti u evoluciji našeg pretka, ranog uspravnog čovjeka poznatog pod nazivom Homo erektus. Homo erektus i njegov rođak Homo habilis, koji svoje ime duguje sposobnosti da pravi alatke, najvjerovatnije su bili savremenici jedne starije vrste - Homo rudolfensis, poručuju naučnici.
"Ljudska evolucija očigledno nije pravolinijska kakvom se nekada smatrala", kazao je ko-autor studije Fred Spur koji je zajedno sa svojim timom na sjeveru Kenije, u periodu od 2007. do 2009, iskopao fragmente zuba, lica i vilice iz sedimenta koji datiraju iz Pleistocena.
Ovo otkriće predstavlja kraj duge potrage za dokazima o postojanju hominida pljosnatog lica i velikog mozga čija je lobanja pronađena na ovom području još 1972. godine.
Poznat kao KNM-ER 1470, ovaj hominid je živio prije oko dva miliona godina. To je, međutim, jedino što su donedavno sa sigurnošću znali naučnici koji su se žestoko prepirali oko njegovog identiteta s obzirom na to da je na lobanji nedostajala donja vilica, koja predstavlja ključni dokaz.
"Sreća nam se osmjehnula 2007., a u naredne tri godine smo otkrili tri fosila za koje vjerujemo da pripadaju istoj vrsti", kazala je Mivi Liki koja je otkrila KNM-ER 1470 sa svojim mužem Ričardom.
Novi fosili ukazuju da je KNM-ER 1470 pripadao starijoj vrsti hominida nazvanih Homo rudolfensis, tj. jednoj potpuno odvojenoj vrsti, a ne, kako se do nedavno vjerovalo, da je podvrsta Homo habilisa.
Ovo otkriće je značajno jer daje odgovor na ključno pitanje vezano za našu evolucijsku prošlost - koliko je raznolik bio naš rod na samom početku, kazala je Liki. Sve tri vrste - Homo erektus, Homo habilis i Homo rudolfensis, živjeli su odvojeno jedni od drugih i imali su različite prehrambene navike, navodi se u studiji.
Foto: kasamaproject.org
