Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da stranka premijera Kirijakosa Micotakisa, konzervativna Nova demokratija, vodi ispred partije ljevičara Aleksisa Ciprasa, Sirize, koja je vladala Grčkom od 2015. do 2019. na vrhuncu grčke dužničke krize.
Novi izborni djelimično proporcionalni sistem znači da će pobjednik biti malo vjerovatan ukoliko ne osvoji više od 46 odsto glasova, nakon čega će dva glavna rivala morati da pronađu potencijalne saveznike ili što je vjerovatnije - doći će do održavanja novih izbora za mesec dana.
Poslije izbora, ako se potvrde prognoze, tri vodeće stranke - Nova demokratija, Siriza i Socijalistički PASOK, dobiće, redom, po tri dana da pokušaju da formiraju vladu.
Nova demokratija, sa rejtingom od 32 do 37 odsto, u teoriji bi mogla da se udruži sa PASOK-om, koji zauzima treće mjesto sa 8 do 11 odsto glasova podrške.
Te dvije stranke su stavile svoj istorijski animozitet na stranu i vladali su Grčkom tokom dužničke krize.
Međutim, premijer Micotakis (55), rekao je u intervjuu za Rojters da bi više želio jaku jednopartijsku vladu.
"Iskustvo nas je u Grčkoj naučilo da su jednopartijske vlade mnogo stabilnije od koalicionih vlada", istakao je Micotakis.
Podrška Sirizi se kreće između 27 i 31 odsto, a ankete pokazuju da bi Siriza morala da se udruži sa više od dvije stranke, uključujući PASOK, da bi osvojila većinu u parlamentu koji ima 300 mjesta.
Jedan od potencijalnih partnera mogao bi da bude njegov bivši ministar finansija, marksista Janis Varufakis, koji vodi malu stranku Mera25.
Međutim, odnosi između njih dvojice su zahladili od 2015. godine kada je Varufakis morao da podnese ostavku kako bi pomogao Ciprasu da dobije treći sporazum o spasavanju Grčke sa zajmodavcima iz eurozone.
Varufakis je zato isključio ulazak u koaliciju sa Sirizom.
Tu je i Grčka komunistička partija, koja ima podršku između pet i šest odsto birača, koja je, takođe, odbacila mogućnost da uđe u koaliciju ili podrži manjinsku vladu.
