Revizija muzejskog materijala u Javnoj ustanovi Muzeji i galerije Podgorice još traje, a konačni rezultati trebalo bi da budu poznati u maju ove godine. To je bar plan komisije za reviziju, koja je formirana 13. februara 2023. godine, ali će teško biti ostvarljiv budući da je pred komisijom revizija još četiri obimne muzejske zbirke.
- Prema planu i metodu rada koji je donijela predsjednica komisije, predviđeno je da revizija traje godinu, a da se nakon okončanja postupka tri mjeseca piše izvještaj, što znači da bi konačni rezultati revizije trebalo da budu poznati početkom maja 2024. godine – kazala je Pobjedi direktorica Muzeja i galerija Ivana Ćupić.
Maratonski postupak revizije, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, započet u vrijeme direktora Seada Đokaja, nakon nekoliko postupanja i urgencija inspektora za kulturnu baštinu. Posao je završen u januaru 2020, izvještaji su bili gotovi, što je zapisnikom ozvaničio i inspektor za kulturnu baštinu Uprave za inspekcijske poslove Veselin Krstićević. Međutim, Đokajev nasljednik na poziciji direktora Vučić Ćetković reviziju je vratio na početak jer je, kako je ranije objasnio za Pobjedu, uočio „određene nedostatke sa metodološkog aspekta, odnosno u pogledu usklađenosti sa važećim okvirom u kulturi“.
VIŠE RAZLOGA
Aktuelna direktorica Muzeja i galerija Ivana Ćupić tvrdi da postoji više razloga zbog kojih proces revizije teče sporije nego što su planirali. Jedan od ključnih razloga, prema njenim riječima, jeste nedostatak dokumentacije za pojedine neinvetarisane predmete.
- Iako je tim muzeja u periodu koji je prethodio početku revizije radio na prikupljanju dokumentacije i pripremljena je elektronska popisna lista na osnovu knjige invetara, komisija se u svakodnevnom radu povremeno suočava, između ostalog, s izazovima utvrđivanja pripadnosti izvjesnih predmeta odgovarajućoj zbirci. Primjera radi, isti tip predmeta se nalazi u Etnografskoj zbirci, Muzeju Marka Miljanova i Istorijskoj zbirci, pa je u nekim slučajevima vrlo zahtjevno utvrditi kojoj zbirci pripada određeni predmet – kazala je Ćupić.
Za određene neinvetarisane predmete, kako je kazala direktorica, ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosjei ili ugovori o poklonu.
- Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je Ćupić.
Ona tvrdi da je cilj komisije da vrlo temeljno uradi ovu reviziju kako bi u ustanovi konačno imali precizne podatke o fondu, pa se, prema njenim riječima, povremeno troši dosta vremena na pokušaje nalaženja bilo kakvog validnog pisanog traga o tim predmetima.
- U nekim slučajevima nam to polazi za rukom, u nekim ne. U dosadašnjem radu smo imali situacije da na 20-ak predmeta potrošimo nedjelju dana, a potom za dan pređemo 100 ako je sve u redu. Još jedan razlog sporog procesa je i taj što je formirana samo jedna komisija, jer je u muzeju zaposlen jedan dokumentarista, a po Pravilniku o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala, u komisiji je obavezan dokumentarista. Pravilnik dopušta angažovanje stručnih lica iz drugih institucija, međutim, nije moguće na tako dug period angažovati iskusnog dokumentaristu (kakvih u Crnoj Gori nema mnogo) iz drugog muzeja – rekla je Ćupić.
Članovi komisije su, kako tvrdi direktorica, gotovo svakodnevno od polovine februara prošle godine angažovani na poslovima revizije, o čemu svjedoči i kontrolni dnevnik rada koji se vodi u kontinuitetu.
- Kako se radi o specifičnom poslu za koji je potrebna koncentracija, a kako članovi komisije imaju i druge dužnosti, napravljen je interni dogovor članova komisije da se svakog dana radi pola radnog vremena, dok su drugu polovinu angažovani na tekućim obavezama. Nedavno je rad na reviziji prekinut zbog uvođenja klimatizacije u muzej, jer su određeni predmeti izmješteni iz stalne postavke u depoe – rekla je Ćupić i najavila da će revizija biti nastavljena čim se završi instalacija klima uređaja.
NADMAŠIĆE BROJ
Komisija je u toku prethodne godine završila revizije Etnografske zbirke, Umjetničke zbirke i Legata Rista Stijovića. Revizija Muzeja Marka Miljanova je, kako je objasnila Ćupić, prekinuta u oktobru zbog neadekvatnih uslova (hladnoće i čestih nestanaka struje).
- U međuvremenu se pristupilo reviziji Istorijske zbirke, koja je jako obimna, prije svega zbog više hiljada fotografija koje su u njenom fondu. Do sada je komisija obradila 2.825 predmeta. Na popisnoj listi ima oko 3.390 predmeta koji imaju urednu dokumentaciju, u smislu osnovnih listova i knjige invetara. Međutim, kako je izvjestan broj predmeta neinvetarisan, konačna lista muzejskih predmeta će uveliko nadmašiti postojeći broj. Kada se završi revizija Istorijske zbirke, nastaviće se revizija Muzeja Marka Miljanova, potom slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka, u kojoj, kao najkompleksnijoj zbirci, očekujemo najviše izazova – kazala je Ćupić.
Iako je Zakonom o muzejskoj djelatnosti propisano da se revizija vrši jednom u pet godina, Ćupić ne misli da Muzeji i galerije maratonskom revizijom već više od decenije krše zakon, objašnjavajući to tvrdnjom da pomenuti propisi „ne propisuju vrijeme trajanja revizije“.
- Pravilnik o načinu, postupku i rokovima revizije muzejskog materijala jasno propisuje redovne revizije jednom u pet godina, a po potrebi mogu se i češće vršiti, što je takođe precizirano Pravilnikom. Mi ćemo kasniti sa ovom revizijom u odnosu na naš plan i metod rada iz objektivnih razloga – rekla je Ćupić.
Još se nadaju da će pronaći 150 nestalih arheoloških predmeta
Na pitanje Pobjede šta je uprava Muzeja preduzela kako bi se u ovoj ustanovi konačno vodila dokumentacija o muzejskom materijalu na propisan način, budući da je afera o krađi 150 arheoloških predmeta razotkrila haotično stanje u muzejskoj dokumentaciji i odgovornosti zaposlenih koji bi trebalo da se staraju o muzejskim zbirkama, Ćupić je odgovorila da će „nalazi revizije pokazati da li su zaista tih 150 arheoloških predmeta nestali ili su, kao što se to dešavalo i u drugim muzejima, nažalost, neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“.
- Uvedene su interne procedure još prije nekoliko godina kojima se propisuju stroga pravila ulaska u depoe, redovni obilasci stalne postavke, obavezno dokumentovanje kretanja predmeta za potrebe privremenih izložbi i pozajmice drugim institucijama, dostavljanje kopija svih dokumenata vezanih za predmete Odjeljenju dokumentacije i niz drugih pravila. Ove procedure se poštuju, a mi i dalje radimo na uvođenju novih i poboljšanju postojećih internih procedura koje će, vjerujemo, u konačnici, doprinijeti maksimalnoj profesionalizaciji rada muzeja i isključiti ubuduće ovakve propuste – kazala je Ćupić.
Pobjeda je, podsjetimo, krajem avgusta prošle godine objavila da je uprava Muzeja i galerija u decembru 2022. protiv NN lica podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Između ostalih činjenica, tada smo objavili i da su zaposleni, prije podnošenja krivične prijave, pretražili sve depoe i prostore koje koriste Muzeji i galerije, ali predmete nijesu našli. Tužilaštvo je u međuvremenu saslušalo podnosioca krivične prijave i zaposlene koji su bili odgovorni za arheološku zbirku i kretanje muzejskog materijala.
