Pobjedi su kazali da nemaju ni informaciju da je iz Agencije traženo izjašnjenje Krivokapića. Rekli su nam da ni u Ministarstvu finansija ne znaju za ovu istragu te da ni ovaj resor „nije u kontaktu sa Agencijom za sprečavanje korupcije“.
Muk
Agencija je,kako je Pobjeda objavila, formirala predmet i protiv ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog toga što postoji mogućnost da je ugrozio javni interes izjavom koju je dao 10. decembra prošle godine, kada je sudski proces u slučaju pokušaja terorizma u Crnoj Gori na dan izbora 2016. godine ocijenio skandaloznim i najavio mogućnost donošenja zakona o amnestiji ako osuđujuća presuda postane pravosnažna.
Međutim, ni Leposavić, ni njegov kabinet nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali.
Pobjedi su iz Agencije, kako je taj listi juče i objavio, potvrdili da su 30. decembra prošle godine pokrenuli dva postupka za utvrđivanje mogućeg ugrožavanja javnog interesa, te da su tražili izjašnjenja Krivokapića i Leposavića.
– Postupajući po zahtjevu, ministar Leposavić je dostavio odgovor 5. januara 2021, dok Agencija još nije dobila izjašnjenje premijera Krivokapića – rečeno je Pobjedi.
Nezvanično nam je iz Agencije, u ponedjeljak popodne, rečeno da im je pred kraj radnog vremena stiglo i izjašnjenje Krivokapića, ali nam juče tu informaciju nijesu zvanično potvrdili.
Odbili su da nam daju izjašnjenja Krivokapića i Leposavića, uz obrazloženje da će nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti u oba predmeta donijeti mišljenje, o čemu će blagovremeno obavijestiti javnost.
Vlada je 9. decembra prošle godine, samo dva dana pošto je konstituisana, emitovala državne obveznice i do danas nije objelodanila odluku o zaduženju, iako su je poslanici crnogorskog parlamenta tražili odmah nakon što je saopšteno da se država zadužila 750 miliona eura.
Premijer Zdravko Krivokapić tada je rekao da su odluku o zaduženju pripremali tajno, jer su se bojali opstrukcije.
Javnost
Način na koji je sproveden postupak zaduženja Crne Gore naišao je na žestoku osudu dijela javnosti, pa je poslanik DF-a Nebojša Medojević izrazio sumnju i da je neko iz Vlade uzeo novac.
– Angažovanje investicionih banaka, pravnih subjekata je urađeno tajno, direktnom pogodbom. Koliko su banke platile provizije premijeru i ministrima da bi dobile posao od deset miliona eura? Ko je utvrdio kamatu od 2,87 odsto – pitao je Medojević.
Naveo je i da su „sklopili tajno posao od 890 miliona eura za koji se uzima provizija od 8-10 miliona eura“.
- Svako ko tajno radi posao sa parama poreskih obveznika je osumnjičen kao lopov - kazao je Medojević.
Opoziciona Socijaldemokratska partija najavila je da će predložiti da Skupština otvori parlamentarnu istragu, a njen poslanik Raško Konjević upozorio je da „zaduženje javnih finansija kad se radi 'tajno' mora izazvati sumnju“.
Na žestoku kritiku javnosti naišla je i izjava ministra Leposavića o sudskom procesu za pokušaj terorizma i najava da parlamentarna većina može usvojiti zakon o amnestiji ako presuda u ovom predmetu bude pravosnažna.
Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović upozorila je da je Leposavić napravio direktan pritisak na Apelacioni sud i ugrozio nezavisnost crnogorskog pravosuđa, ustavnu podjelu vlasti, te unizio autoritet i ugled crnogorskog sudstva.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević upozorila je tada da „kakvi god da su optužnica i sudski postupak, ministar pravde, kao član izvršne vlasti, ne smije da izjavama vrši pritisak na sudsku vlast i narušava povjerenje u nju“.
– On ne bi smio ni da dovodi u pitanje ni poštovanje sudskih odluka – rekla je ona.
Vijeće podgoričkog Višeg suda sutkinje Suzane Mugoše osudilo je optužene za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine na ukupno skoro 70 godina zatvora.
Među osuđenima su i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Njima je sud izrekao po pet godina zatvora zbog članstva u ovoj kriminalnoj organizaciji, a vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i po.
