Ni Putin, ni Kremlj, nijesu potvrdili da će se kandidovati za još jedan šestogodišnji mandat, čime će mu biti predsjednik do 2030., a potencijalno i kasnije. Međutim, nekoliko medijskih izvještaja citira neimenovane izvore koji kažu da će se Putin kandidirati za funkciju.
Visoki ruski zvaničnik Dmitrij Peskov, sekretar za štampu Kremlja, rekao je za CNBC da, iako nije bilo formalne najave da će se Putin kandidirati za reizbor, vjeruje da će predsjednik pobijediti na izborima koji će biti održani u martu.
"Još nije bilo zvaničnog saopštenja. Ali ne sumnjam da će, ako podnese svoju kandidaturu, sigurno pobijediti", rekao je Peskov.
Mjesečna istraživanja javnog mnjenja koje je proveo nezavisni Levada centar pokazuju da je Putinov rejting odobravanja bio na 82 % u oktobru, a kretao se oko 80% otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. Prije rata, Putinov rejting je bio oko 60 posto.
Putin je prvi put došao na vlast uoči 2000. godine. Od tada je mijenjao uloge premijera i predsjednika s drugim visokim zvaničnicima.
Za vrijeme Putinovog mandata, opozicione stranke su rasformirane, zabranjene i stavljene van zakona, a istaknuti Putinovi kritičari i protivnici, kao što je opozicioni lider Aleksej Navaljni, maltretirani i zatvoreni. Drugi su pobjegli iz Rusije i pokušavaju zadržati svoj aktivizam izvan Rusije.
Brojni Putinovi kritičari umrli su u misterioznim okolnostima u protekle dvije decenije, a Kremlj je svaki put insistirao da nema nikakve veze s tim.
Analitičari smatraju da bi bilo kakva promjena u ruskom političkom sistemu ili rukovodstvu morala doći iz ruske elite, koju čine bogati i utjecajni poslovni ljudi, kao i visoki zvaničnici i najviše sigurnosne službe.
Ali da bi se to dogodilo, morao bi doći do ozbiljnog ekonomskog ili geopolitičkog pada, poput gubitka rata protiv Ukrajine. Za sada nema kandidata koji mogu da se suprotstave Putinu, piše Klix.ba.
