Građani Albanije izlaze na birališta, pri čemu će 11. put od uvođenja višestranačja birati poslanike u parlamentu. Predizbornu borbu obilježile su dvije ličnosti – Edi Rama i vođa opozicije Salji Beriša, no na glasačkim listićima biće još nekoliko listi koje imaju potencijal za prelazak cenzusa.
Tenzije, incidenti i kampanja iz zatvora
Kampanja je bila izuzetno tenzična, naročito u završnici. Gomilale su se optužbe za podmićivanje birača, za zloupotrebe javnih resursa, a kod Lješa je umalo došlo do teškog incidenta, kada su opozicione pristalice kolima napravile barikade zamjeniku gradonačelnika, koji dolazi iz redova Ramine Socijalističke partije. Oni su tu akciju pravdali tvrdnjama kako je njihov oponent išao u kupovinu glasova.
Treba podsjetiti i da je kampanja počela hapšenjem gradonačelnika Tirane iz redova socijalista Eriona Veljiaja, a da na izborima iz zatvora učestvuje i bivši predsjednik i premijer Iljir Meta, koji pripada opoziciji.
Kakav je izborni sistem?
Za većinu u albanskom parlamentu potreban je 71 poslanik. Međutim, u susjedstvu ključnu ulogu ne igraju samo procenti, već i njihova raspodjela.
Jer, dio poslanika bira se sa listi samih partija, a dio sa otvorenih listi.
Pored toga, poslanici se biraju po izbornim okruzima – najviše ih dolazi iz Tirane (37), Fijera (16), Drača i Elbasana (po 14), Valone (12) i Skadra (11), a najmanje iz Đirokastre (5) i Kuksa (4).
Prvi put u istoriji glasaće i Albanci koji rade u inostranstvu – blizu 250.000 njih. Vrlo lako bi se moglo dogoditi da upravo njihovi glasovi presude o tome da li će socijalisti imati apsolutnu većinu.
Šta govore ankete?
Što se ispitivanja javnog mnjenja tiče – ništa se proteklih dana nije promijenilo. Ramina Socijalistička partija i dalje je nadomak većine – daje joj se oko 48 odsto podrške.
Sa druge strane, rejting Berišine koalicije kreće se u rasponu od 32 do 36 odsto.
U igri za poslanička mjesta još je i nova centristička koalicija “Albanija postaje” sa okvirnih osam odsto podrške, dok takođe opoziciona Partija šanse, koja pripada desnom centru, ima od četiri do osam procenata.
Podsjećanja radi, na prošlim izborima Rama je stigao do apsolutne pobjede – njegova partija osvojila je 76 mandata.
Rama već ušao u istoriju, da li će ostati podjela sjever-jug?
Sa 12 godina na čelu Vlade, odnosno tri puna mandata, Rama je već ušao u istoriju, kao najdugovječniji albanski premijer u višestranačju. No, četvrtu Vladu je u cjelokupnoj prošlosti te zemlje uspio da sastavi samo jedan premijer do sada – Mehmet Šehu, koji je u jednopartizmu vodio Vladu od 1954. do 1981, naravno, u debeloj sjenci Envera Hodže.
Biće zanimljivo i da li ćemo nakon sjutrašnjih izbora svjedočiti još jednoj jasnoj podjeli mape Albanije po političkoj ravni. Jer, već tradicionalno, u apsolutno svim izbornim okruzima na sjeveru države pobjeđuje opozicija, a u Tirani i na jugu vlast.
