U posljednjem izvještaju o stanju hrvatske ekonomije iznosi očekivanja da će evropske institucije nastaviti s procesom pristupanja kursnom mehanizmu i bankarskoj uniji. Prema očekivanju te rejting agencije, Hrvatska će u trećem tromjesečju, tokom ljetnih mjeseci, formalno zatražiti ulazak u bankarsku uniju i ERM II, čekaonicu za ulazak u eurozonu, u kojoj mora provesti najmanje dvije i po godine.
19 reformskih mjera
Što se, ipak, tiče Hrvatske, ona je u potpunosti obavila preuzeti domaći zadatak: Vlada je još prije mjesec dana saopštila da je ispunila akcijski plani od 19 reformskih mjera, a ovih je dana i HNB je saopštio da je pet banaka uspješno prošlo test kontrole kvaliteta njihove imovine koju je sprovodila Europska centralna banka. Sudeći prema izjavama hrvatskih čelnika, Vlada će uskoro obavijestiti europske institucije o sprođenju svih mjera, a ECB bi trebao upoznati zemlje članice eurozone o rezultatima procjene kvaliteta imovine pet hrvatskih banaka.
Njihov pozitivan odgovor očekuje se do sredine jula, a nakon toga procedura nalaže slanje formalnog zahtjeva za ulazak u ERM II i uspostavljanje bliske saradnje između HNB-a i ECB-a. Sudeći prema neslužbenim informacijama, taj bi proces trebao biti i završen idućih mjeseci.
Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje kursa po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta.
Raspon fluktuacija ne smije biti veći od plus-minus 15 posto. U protekla dvije decenije kuna je fluktuirala plus-minus pet posto oko prosjeka od 7,42 kune za euro, pa se očekuje da će i središnji paritet zamjene biti utvrđen približno oko te tržišnog nivoa kursa. Kada je riječ o ulasku u bankarsku uniju, to znači da će ECB donijeti odluku o početku bliske saradnje s hrvatskom centralnom bankom i nad kojim će bankama sprovoditi viši neposredan nadzor. . Nad preostalima, manje značajnim bankama superviziju će u ime ECB-a sprovoditi HNB.
Zdrave banke
S obzirom na dugoročno dobro zdravlje hrvatskih banaka, procjena ECB-a da su one dobro kapitalizirane i da mogu izdržati vrlo snažan negativan ekonomski šok nije posebno iznenađujuća. Procjena je uključivala Zagrebačku banku, PBZ, Erste banku, OTP i HPB, a sastojala se od kontrole kvaliteta imovine (AKR) i testiranja otpornosti na stres, odnosno testiranja otpornosti na udarce u scenariju koji uključuje recesiju, nepovoljna kretanja kamatnih stopa i „značajnu materijalizaciju kreditni, tržišni, operativni i pravni rizici “.
Ispitivanje otpornosti na udarce pokazalo je da ni u najgorem slučaju stopa redovnog kapitala ne bi pala ispod propisanih minimuma i regulatornih zahteva. Ako postoji bojazan da će banke proći test, to se uglavnom odnosilo na HPB, ali na kraju je ta državna banka uspješno prošla sve provjere i njen kapital je bio iznad postavljenih pragova.
Maastricht kriterijumi
Ako Hrvatska zaista napravi prvi korak na putu ka euru, postavlja se novo pitanje koliko dugo će ostati u mehanizmu deviznog kursa i kada će euro zaista doći u svakodnevnu upotrebu. Iskustvo drugih zemalja pokazuje da ovaj period može varirati od dvije i po godine, koliko je trajalo u slučaju Slovenije, do 11 godina, koje je Litvanija potrošila u mehanizmu deviznog kursa od 2004. do 2015. godine.
U slučaju Hrvatske, Fitch napominje da pitanje rokova za uvođenje evra ostaje otvoreno s obzirom na poteškoće u ispunjavanju Maastrichtskih kriterijuma, posebno onoga koji se odnosi na slab ekonomski rast i srednjoročne izglede za javni dug. Ove godine će, kako procenjuje, javni dug dostići 86,2 procenata BDP-a.
S ekonomskim oporavkom, veruje se da će biti moguće postići propisani tempo smanjenja javnog duga, što je jedna dvadeseta razlika između stvarnog iznosa javnog duga i ograničenja od 60 procenata BDP-a, što znači nešto više od jednog procenta u godini.
Međutim, sama perspektiva ulaska u eurozonu važan je pozitivan signal koji takođe utiče na kreditni rejting. Ako sve ide po planu, Fitch u svom izveštaju navodi da u vreme od ulaska u mehanizam deviznog kursa i prelaska na evro namerava da poveća dugoročni rejting za dva nivoa.
S obzirom da će zemlja posmatrati manje rizičnu, cijena zaduživanja će u budućnosti biti povoljnija, ali Hrvatska tek treba obaviti najvažniji dio posla: povećati konkurentnost i potencijal ekonomskog rasta.
