Trenutno u Kolumbiji živi između 130 i 160 nilskih konja, prema podacima kolumbijske vlade, i proširili su se daleko izvan Eskobarovog bivšeg ranča Hacienda Napoles, gdje su počeli kao populacija od samo jednog mužjaka i tri ženke.
Izvorni nilski bili su dio kolekcije egzotičnih životinja koje je Eskobar sakupio 1980-ih na svom ranču oko 250 kilometara od Medelina. Nakon njegove smrti 1993. godine, vlasti su preselile većinu drugih životinja, ali ne i nilske konje jer ih je bilo preteško transportovati.
Ali od tada su počeli da se brzo razmnožavaju, proširujući svoj doseg duž sliva rijeke Magdalene, i sada predstavljaju izazov za okolinu i zabrinjavaju obližnje stanovnike, kažu vlasti, prenosi Klix.ba.
Studija u časopisu "Nature" upozorila je da bi njihov broj mogao narasti na 1.500 u roku od dvije decenije.
Prethodno su vlasti pokušale da kontrolišu njihovu populaciju pomoću kastracija i "pucanja" kontracepcijskih strelica. Ali pokušaji kontracepcije imali su ograničen uspjeh.
Sada postoji plan da se 70 nilskih konja prebaci u prirodna utočišta u Indiji i Meksiku, rekao je u tvitu guverner pokrajine Antioquia, gdje se nalazi Hacienda Napoles.
Očekuje se da će ukupno 70 nilskih konja, mješavina mužjaka i ženki, biti premješteno, 60 će otići u Indiju, a 10 u Meksiko.
Tehnički izraz za ovu operaciju je "premještanje", objasnio je guverner Anibal Gaviria u intervjuu za kolumbijsku stanicu Blu Radio, budući da bi to uključivalo premještanje nilskih konja iz jedne zemlje koja im nije izvorno stanište u drugu koja takođe nije njihovo prirodno stanište.
Cilj je bio "odvesti ih u zemlje u kojima te institucije imaju kapacitet da ih prime, pravilno (udome) i kontrolišu njihovu reprodukciju".
Slanje nilskih konja nazad u njihovu rodnu Afriku nije dopušteno, rekao je Gaviria i dodao da bi time nanijeli više štete nego koristi, kako samim nilskim konjima tako i lokalnom ekosistemu.
„Svaki put kada premještamo životinje ili biljke s jednog mjesta na drugo, mi takođe premještamo njihove patogene, njihove bakterije i njihove viruse. I mogli bismo donijeti nove bolesti u Afriku, ne samo za nilske konje koji su tamo u divljini, već i nove bolesti za cijeli afrički ekosistem koji nije evoluirao s tom vrstom bolesti“, rekla jeMaría Ángela Echeverry, profesorica biologije na Univerzitetu Javeriana.
Osim smanjenja broja nilskih konja u Kolumbiji, vlasti se nadaju da će naučiti kako da upravljaju preostalom populacijom, koja je prepoznata kao potencijalna turistička atrakcija.
Nilski konji će biti prebačeni u namjenski napravljenim boksovima, rekla je Gaviria u radijskom intervjuu, i u početku neće biti pod sedativima.
„Premještanje bi moglo biti dovršeno do prve polovine ove godine ako se ubrza izdavanje potrebnih dozvola, posebno od kolumbijskog poljoprivrednog instituta“, rekao je Gaviria, piše Klix.ba.
