Riječ je o Hrvatskoj, gdje će u roku od gotovo pola godine biti održani izbori za Evropski parlament, pa za Sabor, a na kraju i za predsjednika države. Ne računajući lokalne izbore, definitivno je riječ o nezabilježenom primjeru u novijoj istoriji naše regije.
Najprije će građani Hrvatske 9. juna moći da izaberu svoje predstavnike u Evropskom parlamentu. Tu državu će predstavljati ukupno 12 predstavnika, a kandidati još nijesu obznanjeni. Biće to četvrti put da u Hrvatskoj biraju europoslanike.
Potom slijede parlamentarni izbori. O datumu se još spekuliše, no moraće da budu održani najdalje do 22. septembra.
Prema posljednjim anketama, čije je rezultate objavio Ipsos, podrška HDZ-u je u ravni od oko 28 odsto, a SDP-u na nivou od 13 procenata. Prema rezultatima tog istraživanja, još tri partije prešle bi cenzus od pet procenata, i to Domovinski pokret, Most i “Možemo”.
Najzad, u decembru će biti održan prvi krug izbora za predsjednika Hrvatske, a drugi – ukoliko bude potrebno – u januaru 2025. Još je rano govoriti o kandidatima, no aktuelni predsjednik Zoran Milanović ima pravo na još jedan mandat.
