To je prvi sastanak posvećen toj temi od kada je Generalna skupština UN-a početkom aprila suspendovala Rusiju iz tog tijela, najviše instance međunarodne organizacije po pitanju ljudskih prava.
Ipak, Moskva koja je predvidjela da će biti suspendovana i prije toga odustala od svog statusa člana u Savjetu za ljudska prava, može ukoliko želi da učestvuje na sastanku u četvrtak kao zemlja posmatrač, uz pravo na odgovor.
Međutim, Ukrajina nastavlja svoju diplomatsku borbu u Ženevi da izoluje Rusiju pomoću svojih glavnih zapadnih saveznika.
„Zajedno ćemo poslati još jednu snažnu poruku Putinu i njegovoj kliki ratnih zločinaca: vi ste izolovani kao nikad do sada“, rekla je ukrajinska ambasadorka pri UN Jevhenija Filipenko u videu objavljenom preko Tvitera.
Ubrzo zatim UN su navele da će sastanak biti održan 12. maja, dodajući da zahtjev Kijeva podržava još 15 zemalja Savjeta za ljudska prva među kojima su Francuska, Gambija, Japan, Meksiko, SAD i Poljska, i više od 35 zemalja posmatrača uključujući Bugarsku, Mađarsku, Švajcarsku i Tursku.
Misija Ukrajine pri UN poziva Savjet za ljudska prava da „djeluje kao odgovor na strašna kršenja ljudskih prava i ratnih zločina koje je Rusija počinila u Ukrajini“.
„Želimo da UN donese konkretne mjere za borbu protiv kršenja ljudskih prava koje je počinila Rusija i ratnih zločina koje svakodnevno čini nad našim narodom“, rekla je Filipenko.
Ona je rekla da to uključuje istragu o ratnim zločinima koje je Rusija počinila u Buči i drugim oslobođenim ukrajinskim zonama.
To će takođe biti prilika, rekla je, da se međunarodna zajednica koncentriše na situaciju u Marijupolju, kao i na prisilno prebacivanje ukrajinske populacije i druga kršenja prava nedužnih ukrajinskih civila.
„Nećemo prestati da nastojimo da osiguramo da počinioci tih zločina polože račune“, rekla je ona.
