Ona u otvorenom pismu ističe da su kao učesnici tog međunarodnog projekta, naišli u Crnoj Gori na otpor lokalnih vlasti grada Budve, koje su odbile da odobre prostor za sprovođenje ulične akcije, posvećenoj ovoj društveno značajnoj temi.
"U ime učesnika tog projekta u Crnoj Gori, dana 06.09.2023. godine podnijeli smo odgovarajućim organima zahtjev da se u periodu od 01. do 10. oktobra t.g. na trgu kod budvanskog Starog grada dozvoli razmještanje konstrukcija sa portretima ruskih političkih zatvorenika i tekstualnim informacijama o njima na crnogorskom jeziku", navodi u otvorenom pismu.
Filina ističe da ova akcija 01.10.2023. započinje i da će se dalje odvijati u ovom formatu u više svjetskih gradova, da se ona finansira od dobrovoljnih priloga građana i da je usmjerena na informisanje građana različitih zemalja svijeta o političkim represijama u Rusiji.
"Dobili smo saglasnost za održavanje akcije kako od policije, tako i od komunalne policije, ali dana 28. i 29.09.2023. godine, na dva dana pred otvaranje izložbe, predstavnici komercijalne organizacije – AD „Budvanska rivijera“ – su stavili svoje veto, a zatim predstavnici Skupštine opštine Budva odbili da odobre drugo mjesto i termin za njeno održavanje", navodi Filina.
Crna Gora je, kako kaže Filina, primila desetine hiljada ruskih državljana.
"Koji bježe od represija u prisilnog učestvovanja u ratu i s tim u vezi mi izražavamo našu najdublju zahvalnost Crmoj Gori za mogućnost da u toliko složenom istorijskom trenutku sačuvamo slobodu, a neki – i život. U potpunosti djelimo privrženost evropskim vrijednostima i evropskom putu Crne Gore. Tim bolnije su nam pale gore pomenute odbijajuće odluke, sa kojima nijesmo saglasni Nezvanični komentari koje su naši predstavnici čuli od službenika Skupštine opštine Budva ubjedili su nas da je iznošenje istine o trenutnoj političkoj realnosti u Ruskoj Federaciji veoma aktuelno i značajno za Crnu Goru. Smatramo da će naša izložba nadoknaditi skoro potpuni izostanak informacija o ovoj izuzetno značajnoj društvenoj temi kod crnogorske javnosti", navodi Filina.
Nalazeći se u istinski slobodnoj zemlji, ističe Filina da bi htjeli da imaju mogućnost da slobodno vode dijalog o onoj nesreći koja se sada odvija u Rusiji.
"Prema našem zapažanju, u Crnoj Gori skoro i da nema medija koji bi informisali crnogorsku javnost o represijama kojima su podrgnuti ruska opozicija i ruski građani koji se protive agresivnom ratu protiv Ukrajine. Mi, koji se nalazimo u uslovima slobode i bezbjednosti, smatramo da ne smijemo da ćutimo o tome", ističe Filina.
