"Sjutra ću, ako je to potrebno, zatražiti da ostalih 100 hiljada napusti zemlju. Učiniću to jer nisu naši državljani i jer nisam dužan prema njima biti gostoljubiv", rekao je Erdogan i dodao da se Jermeni moraju riješiti nadzora dijaspore nad njihovom politikom.
Turski premijer je pozvao međunarodnu zajednicu da se okane ocjenjivanja događaja starih gotovo stotinu godina, te da to ostavi istoričarima.
"Zaključci o događajima iz 1915. godine su politički motivisani i nemaju nikakve naučne vrijednosti, te nikakve veze sa stvarnim istorijskim činjenicama. Takve inicijative (rezolucija o genocidu) onemogućavaju dvama narodima normalizaciju odnosa i uništavaju njihovu budućnost.", rekao je Erdogan i pozdravio najavu britanskoga ministra pravosuđa Džeka Struoa neće podržati rezoluciju.
Nova turska politička ofanziva u vezi s gotovo 100 godina starim jermenskim pitanjem je posljedica izglasavanja rezolucije o genocidu iz 1915. godine u spoljnopolitičkom odboru američkog Senata i švedskom parlamentu. Odmah po izglasavanju te rezolucije, Ankara je opozvala svoje ambasadore u Vašingtonu i Stocholmu i zaoštrila međudržavne odnose prema tim dvjema zemljama.
Događaje nakon raspada Otomanskoga carstva u kojima je, tokom masovnih deportacija, od gladi, iscrpljenosti i nasilja, preminulo jedan i po milion Jermena (po turskim ocjenama stradalo je 300 do 500 hiljada), kao genocid je ocijenilo dvadeset država. Među njima je 11 članica EU: Belgija, Kipar, Francuska, Grčka, Italija, Litvanija, Njemačka, Holandija, Poljska, Slovačka i Švedska koje insistiraju da Turska prije ulaska u EU mora priznati genocid nad Jermenima.
(Index.hr)
