Poslije brutalne policijske akcije u hotelu „Podgorica“ i soliteru pored ovog hotela, koje su organizovane po nalogu odlazećeg premijera Dritana Abazovića u četvrtak i petak, 20. i 21. jula, koji je sada direktno krenuo u misiju „lova“ na crnogorskog biznismena Ranka Ubovića, kojeg u kontinuitetu kriminalizuje i prijeti mu institucionalnim progonom, najavljene su krivične prijave, a to otvara nove probleme u slučaju ove sporne intervencije.
Abazović, kako i sam priznaje, stoji iza čitave akcije, ali je neko formalno morao Protivterorističkoj jedinici da izda naređenja i to, svakako, nije mogao biti odlazeći premijer.
Nezvanični sagovornici Pobjede iz Ministarstva unutrašnjih poslova pojašnjavaju da član 14 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima predviđa da se „upotreba specijalnih jedinica policije vrši uz saglasnost direktora policije, s tim da ministar ima ovlašćenje da opozove njihovu upotrebu“.
"Pitanje je ko je dao saglasnost da se specijalne jedinice angažuju. Ako je to uradio Nikola Terzić, neminovno je da ga po službenoj dužnosti procesuira Specijalno ili drugo nadležno državno tužilaštvo, jer je počinio makar dva krivična djela - prekoračenje granica službenog ovlašćenja i nesavjestan rad u službi (čl. 416 i 417 Krivičnog zakonika). U zoni krivične odgovornosti je i odlazeći ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić koji je morao reagovati na nezakonito angažovanje Specijalne jedinice. Bio je dužan da ih opozove (član 14 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima). Kako to nije uradio, već je i sam podržao akciju odgovoran je i za krivična djela - nevršenje službene dužnosti iz člana 416 KZ i propuštanje dužnosti nadzora (član 417 KZ)", tvrde sagovornici Pobjede iz MUP-a.
Nikola Terzić, koji obnaša funkciju direktora Uprave policije, mogao bi završiti na sudu zbog toga što je na toj poziciji, od 5. jula - nezakonito, makar prema presudi Upravnog suda Crne Gore.
Odlazeći premijer Abazović, odnosno njegova vlada, 30. marta smijenio je tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina i na njegovo mjesto je imenovan Terzić.
Brđanin je potom podnio tužbu Upravnom sudu zbog nezakonitog razrješenja i dobio spor, a Vladi je naloženo da ukine akt o njegovom razrješenju. Presuda je donešena 6. juna, a Vladi je dostavljena 5. jula, tako da od tog dana Uprava policije formalno funkcioniše sa dva direktora.
Upravni sud je ukazao da se, saglasno članu 56 stav 1 Zakona o upravnom sporu, predmet vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donešen, što znači da je, što se suda tiče, Brđanin zakoniti direktor Uprave policije, i Vladi je ostavljen rok od 30 dana od momenta uručenja ovog rješenja da donese zakonito rješenje.
Odlazeći ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić bio je jasan da neće postupiti po presudi, iako je odluka Upravnog suda obavezujuća.
Ni Vlada, da je to poznato javnosti, još nije postupila po presudi - odnosno, niti je vratila Brđanina na posao, niti je donijela novo, zakonito rješenje.
Proizilazi da su sve odluke Nikole Terzića, nakon 5. jula, nezakonite, čak i neobavezujuće za onoga na koga se odnose, ne može biti v. d. direktora Uprave policije.
Galimatijas u koji je Crnu Goru i njene institucije uveo odlazeći premijer i njegova vlada ostaviće ozbiljne posljedice po državu, prvenstveno trebaće vremena da se donošenje odluka vrati pod okrilje institucija, ali država će platiti i visoku finansijsku cijenu - jer, kao u ovom konkretnom slučaju, žrtve Abazovićevih nezakonitih odluka tražiće i novčane nadoknade zbog posljedica koje su trpjele.
