Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Tri decenije od genocida u Srebrenici: 103 NVO, Bošnjačko vijeće i aktivisti ukazuju da Crna Gora duguje uspostavljanje dana sjećanja

Tri decenije od genocida u Srebrenici: 103 NVO, Bošnjačko vijeće i aktivisti ukazuju da Crna Gora duguje uspostavljanje dana sjećanja

Zahtijevaju da Crna Gora preuzme odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj će nove generacije biti pošteđene novih stradanja

Tri decenije od genocida u Srebrenici: 103 NVO, Bošnjačko vijeće i aktivisti ukazuju da Crna Gora duguje uspostavljanje dana sjećanja Foto: PREPOROD INFO.BS
Portal AnalitikaIzvor

Sto tricrnogorske nevladine organizacije, Bošnjačko vijeće i dvanaest građanskih aktivista i aktivistkinja, danas su povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici odale počast žrtvama, izrazile solidarnost sa preživjelima i njihovim porodicama i iskazale protest zbog propusta crnogorskih vlastida proglase Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, uprkos prošlogodišnjoj rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacijaza koju je Crna Gora glasala.

“Sjutra se navršava 30 godina od genocida u Srebrenici, najmasovnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata”, navode u zajedničkom saopštenju.

Podsjećaju da je prije tačno godinu dana 76 crnogorskih NVO zahtijevalo da Crna Gora proglasi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i da obezbijedi njegovo zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija o proglašenju 11. jula za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, kao i Rezolucijom Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici iz 2021. godine i Deklaracijom Skupštine Crne Gore o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici iz 2009. godine.

Međutim, kako ukazuju, Vlada premijera Milojka Spajića i Skupština Crne Gore, kojom predsjedava Andrija Mandić ništa nijesu učinili da se to i sprovede.

“Što je još gore, nije nam poznato da su ijedan član ili članica Vlade ili poslanik ili poslanica Skupštine Crne Gore i podnijeli takvu inicijativu”, navode u saopštenju.

Podsjećaju da je presudama međunarodnih i nacionalnih sudova utvrđeno da su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) od 11. do 19. jula 1995. godine, namjerno i sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka, starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je, kako navode, i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je bila beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine.

“MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida, na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet (pripadnika specijalne jedinice policije Republike Srbije “Škorpioni”), a u Hrvatskoj dvije. Međunarodni sud pravde (MSP) je, takođe, utvrdio da je u Srebrenici izvršen genocid, a da je Republika Srbija odgovorna što ga nije spriječila, iako je to mogla i morala”, ukazuju.

Kako dodaju, ta se presuda svakako, osim formalno, odnosi i na Crnu Goru, koja je tada bila u državnoj zajednici sa Srbijom, ali pošto ju je napustila, formalno nije obuhvaćena presudom.

“Naglašavamo da je pitanje da li je genocid izvršen ili ne isključivo pravna, a ne politička kategorija. U utvrđivanju odgovornosti za izvršenje genocida u Srebrenici samo pred MKSJ je učestvovalo, u dvostepenim postupcima, ukupno 46 sudija iz 34 države. U donošenju presude MSP učestvovalo je 15 sudija iz različitih država. Negiranje genocida u Srebrenici znači negiranje međunarodnog sudstva”, poručuju u saopštenju.

Crna Gora je, kažu, usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici 2021. godine, kojima je taj genocid najoštrije osudila, glasala je za UN rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici i razriješila svog ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog relativizacije tog genocida.

To su, kažu, bili koraci ka sigurnijoj budućnosti naše zemlje i regiona u Evropskoj uniji zbog kojih možemo da budemo ponosni.

“S druge strane, u vlasti u Crnoj Gori danas učestvuju i srpske nacionalističke partije koje, nažalost, negiraju taj genocid i koriste svaku priliku da ponize žrtve, insistirajući na takmičenju u “žrtvovanju” na nacionalnoj osnovi. Neodgovorna potreba da se pošto-poto favorizuju srpske žrtve, dovela je do toga da Skupština Crne Gore, po hitnom postupku, u junu 2024. godine usvaja Rezoluciju o osudi genocida u Jasenovcu i nediplomatski zadaje šamar Hrvatskoj, što je ugrozilo i pregovore sa Evropskom unijom”, navode u saopštenju.

Skupština Crne Gore je, kako dodaju, u proteklom periodu ignorisala zahtjev Višeg državnog tužilaštva za skidanje imuniteta poslaniku zbog govora mržnje.

“Ovo je bio zabrinjavajući incident koji ne priliči državi koja dokazuje privrženost vladavini prava u trci za članstvo u EU. Ponavljamo da se odlučno suprotstavljamo politici „zločinom na zločin“, da osuđujemo donošenje „kontra rezolucija“ i da ne želimo da nove generacije odrastaju zadojene mržnjom i osjećajem provincijalne inferiornosti koja se sukobljava sa svijetom počev od najbližih susjeda”, navode.

Zahtijevaju da Crna Gora preuzme odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj će nove generacije biti pošteđene novih stradanja.

“Žrtve zločina, svih vjera i nacija, obavezuju nas da se zalažemo za pravdu, istinu i pomirenje, i da stvaramo društvo koje poštuje i čuva svaku osobu, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost. Pozivamo sve da nam se pridružite 11. jula u Podgorici, u 10h, u Spomen parku civilnim žrtvama, na Pobrežju, u obilježavanju Dana sjećanja na Srebrenicu”, poručuju u saopštenju.

Potpisnici/e:

1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević

2. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović

4. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Suljo Mustafić

5. Forum Bošnjaka u Crnoj Gori, Mirsad Rastoder

6. Centar za kulturu - Bihor, Semir Škrijelj

7. Alfa centar, Miloš Perović

8. Agora Femina, Maja Bogojević

9. Agencija za lokalnu demokratiju, Kerim Međedović

10. Aktivna zona, Miloš Marković

11. Alumni asocijacija Pravnog fakulteta, prof. dr Nebojša Vučinić

12. Antifašisti Cetinja, Filip Kuzman

13. Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević

14. Balkanski sektor, Aner Salihović

15. Bolja budućnost, Ahmed Bektešević

16. Bona fidae, Pljevlja, Sabina Talović

17. CAZAS, Mišo Pejković

18. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović

19. Centar za afirmaciju RE populacije – CAREP, Nardi Ahmetović

20. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nevenka Vuksanović

21. Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević

22. Centar za obuku i obrazovanje, Aleksandra Radoman Kovačević

23. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), Jovana Janjušević

24. Centar za ženska prava (CŽP), Maja Raičević

25. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović

26. Centar za romske inicijative, Fana Delija

27. Centarza razvoj nevladinih organizacija, Zorana Marković

28. Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), Nenad Vujošević

29. Centar za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić

30. Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM), Blagota Marunović

31. Crnogorski PEN centar, dr Adnan Čirgić

32. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica

33. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić

34. Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović

35. Crnogorsko filološko društvo, dr Milan Marković

36. Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA), prof. dr Olivera Komar

37. Crnogorci Danilovgrad, Alek Barović

38. Crnogorski helsinški odbor (CHO), Miodrag Vlahović

39. Djeca Crne Gore, Sabra Decević

40. Društvo crnogorskih izdavača, prof. dr Vladimir Vojinović

41. Dr Martin Schneider-Jacoby Association - MSJA, Zenepa Lika

42. Eduko centar, Almedina Dodić

43. eMDe Alijansa - Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj, Emira Mustajbasić Ličina

44. ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Danijel Kalezić

45. Građanska inicijativa "21. maj“, Rade Bojović

46. Građanska alijansa, Milan Radović

47. Gradionica, Goran Janković

48. Green Home, Azra Vuković

49. Husein Paša - Pljevlja, Denijal Geljić

50. Husein paša, mr Emir Pilav

51. Ikre, Rožaje, Velida Hodžić

52. Inicijativa mladih za ljudska prava, Amina Murić

53. Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore (Igmanska inicijativa), Andro Martinović

54. Institut za medije Crne Gore (IMCG), Olivera Nikolić

55. Institut za rodnu politiku "Dulcinea" Ulcinj, Hadixha Gjoni

56. Institut za društveno politička istraživanja „Analitico“, Ana Nenezić

57. Ipso Facto, Milena Popović Samardžić

58. Juventas, Ivana Vujović

59. Korifer teatar – Kolašin, Zoran Rakočević

60. Kuća, Pavić Radović

61. Kuća Nasleđa, Valon Kovaçi

62. LINK - Crnogorska mreža za smanjenje štete, Ranko Dacić

63. Mare Mare, Dubravka Raičević

64. Monitoring Group Ulcinj – Mogul, Xhemal Peroviq

65. Monte Lingva, Jadranka Đurković

66. Most kulture, Podgorica, Ivan Jokanović

67. Mreža za omladinski aktivizam, David Vukićević

68. Mrav, Rožaje, Munevera Sutović

69. Multimedijal, Željko Đukić

70. Naučno-tehnološki hub ZNANJE – EPISTEME, Ivan Martinović

71. Novi horizont, Ulcinj, Nazif Velić

72. Optimisti, Ana Milović Jasikovac

73. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Lidija Guberinić

74. Pokret za razvoj Tuzi, Mustafa Pepić

75. Poligon za žensku izuzetnost - Sofija, Rebeka Čilović

76. Prima, Aida Perović

77. Pravozastupnik, Budislav Budo Minić

78. Prazan prostor, Marija Backović

79. Prvi ženski ekološki pokret u Crnoj Gori – Ecopatriotizam, Ivana Čogurić Rašović

80. Punta institut, Ulcinj, Admir Gjoni

81. Razvoj Vranj, Tuzi

82. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Beriša

83. Sigurna ženska kuća, Budislavka Mira Saveljić

84. Sistem, Neda Radović

85. Sociološki centar Crne Gore SOCEN, dr Nikoleta Đukanović

86. Socijalna pravda – Social justice, Marija Mijušković Kastratović

87. SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav, Esmeralda Šuvakić

88. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Ulcinj, Hatixhe Nelaj

89. SOS telefon Podgorica, Biljana Zeković

90. STEGA, Vladimir Nikaljević

91. Studentska organizacija Adamas

92. TNT, Dragan Lučić

93. Udruženje LBTQ žena "Stana", Ana Dedivanović

94. Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, Svetlana Dragojević

95. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić

96. Udruženje pravnika Crne Gore, Branislav Radulović

97. Udruženje profesora istorije HIPMONT, Miloš Vukanović

98. Udruženje roditelja OAZA, Rasema Hekalo

99. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava", Demir Ličina

100. Udruženje žena „Lokalni kvalitet“, Aldijana Đonović Madžar

101. Udruženje za podršku Roma i Egipćana, Berane, Sultan Beća

102. Ulcinj Info, Mustafa Canka

103. Forum mladi i neformalna edukacija - Forum MNE, Elvira Hadžibegović

104. 35mm, Darko Ivanović

Građanski aktivisti/kinje:

1. Jovana Marović, građanska aktivistkinja

2. Dina Bajramspahić, politikološkinja, građanska aktivistkinja

3. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja

4. Dušan Pajović, ljevičarski aktivista

5. Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista

6. Goran Đurović, pravnik, građanski aktivista

7. Kristina Mihailović, građanska aktivistkinja

8. Sofija Kirsanov, građanska aktivistkinja

9. Milena Bešić, građanska aktivistkinja

10. Mila Kasalica, ekonomistkinja, građanska aktivistkinja

11. Aleksandar Dragićević, građanski aktivista

12. Haxhi Lajçi, građanski aktivista

Portal Analitika