Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pozdravilo je inicijativu Austrije, Češke i Slovačke da se bilateralni sporovi između država članica Evropske unije i kandidata ne pretvaraju u prepreku pristupnim pregovorima, uz poruku da evropski napredak treba vrednovati prvenstveno na osnovu ostvarenih reformi.
Iz tog resora Pobjedi su saopštili da non-pejper tri članice EU nijesu zvanično dobili, ali da podržavaju svaki doprinos očuvanju dinamike i kredibiliteta procesa proširenja.
Istovremeno, nekadašnji crnogorski ambasador u Austriji, Češkoj i Slovačkoj Željko Perović ocijenio je za Pobjedu da su stavovi tri evropske države jednako legitimni kao i pozicija Hrvatske, upozoravajući da se uzroci problema u odnosima Podgorice i Zagreba moraju tražiti i u politici aktuelne crnogorske vlasti, njenom odnosu prema susjedima i načinu vođenja bilateralnih pregovora.
Austrija, Češka i Slovačka, koje čine takozvani Slavkovski format, zajedničkim diplomatskim dokumentom zatražile su da otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske ne dovedu do blokade crnogorskih pristupnih pregovora, već da se rješavaju neposrednim dijalogom dvije države.
Tri članice EU založile su se i za pojednostavljivanje donošenja određenih tehničkih odluka u procesu proširenja, uključujući zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i za postepeno uključivanje država kandidata u evropske programe, politike i institucije prije formalnog članstva.
Bilateralni sporovi ne smiju usporavati EU put
Iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović, Pobjedi su saopštili da je non-pejper inicijativa tri države članice EU, predstavljena njihovim evropskim partnerima, te da dokument nije zvanično dostavljen Crnoj Gori.
"Kada je riječ o non-pejperu koji su pripremile Austrija, Češka i Slovačka, on nije upućen Crnoj Gori niti smo ga zvanično dobili, pa ga ne komentarišemo kao zvaničan dokument. Svakako pozdravljamo svaki doprinos očuvanju zamaha i kredibiliteta proširenja. Crna Gora zagovara proces zasnovan na principu sopstvenih zasluga i želi da bude ocjenjivana isključivo prema rezultatima reformi", istakli su iz Ministarstva.
Govoreći o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, iz MVP-a naglašavaju da Crna Gora ostaje posvećena njihovom rješavanju u duhu dobrosusjedstva, kroz direktan i konstruktivan dijalog.
"Ta pitanja ne bi trebalo da usporavaju evropski put kandidata koji ispunjava svoje obaveze. To je i stav Strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan iz 2018. godine, prema kojoj bilateralni sporovi ne smiju opterećivati proces pristupanja. Smatramo da je to pristup kojem treba da teže i kandidati i države članice", poručili su iz MVP-a.
Iz tog resora ističu da će Crna Gora nastaviti da ispunjava preostale obaveze na evropskom putu, uz očekivanje da će Hrvatska nastaviti da podržava njene integracione napore. Podsjećaju da je Zagreb tokom dosadašnjeg procesa imao značajnu ulogu u napredovanju Crne Gore.
"Bez saglasnosti Hrvatske, za svako pojedinačno poglavlje ne bismo privremeno zatvorili ukupno 21 poglavlje", ukazali su iz Ministarstva.
Posebno su istakli tehničku i ekspertsku pomoć koju je Hrvatska pružala crnogorskim institucijama, kao i ustupanje hrvatskog prevoda pravne tekovine Evropske unije, koji je, kako navode, predstavljao dragocjen oslonac u početnoj fazi pristupnih pregovora.
Iz MVP-a očekuju da će se podrška Zagreba nastaviti i u završnici evropskih integracija, kada je, kako naglašavaju, Crnoj Gori posebno značajna.
"Crna Gora i Hrvatska su dvije savezničke i susjedne države, članice NATO-a, i grade odnose koji odgovaraju tom statusu, zasnovane na povjerenju, dijalogu i uzajamnom uvažavanju. Uvjereni smo da ćemo, kroz nastavak konstruktivnog dijaloga, u zajedničkom interesu naći rješenja koja će ojačati naše odnose i regionalnu stabilnost", zaključili su iz MVP-a.
Legitimni stavovi
Za razliku od diplomatski odmjerenog odgovora MVP-a, ambasador Željko Perović u izjavi za Pobjedu otvoreno problematizuje odnos aktuelne vlasti prema Hrvatskoj i upozorava da se odgovornost za pogoršanje bilateralnih odnosa ne može tražiti isključivo na strani Zagreba.
Perović, koji je Crnu Goru svojevremeno diplomatski predstavljao upravo u Austriji, Češkoj i Slovačkoj, smatra da je inicijativa tih država legitimna, ali naglašava da je jednako legitimno i pravo Hrvatske da zastupa svoje interese.
Ukazuje da dobri odnosi sa susjedima predstavljaju jedan od najvažnijih segmenata spoljne politike Crne Gore, podsjećajući da je država nakon obnove nezavisnosti 2006. godine izgradila prepoznatljivu politiku dobrosusjedstva.
"Crna Gora je u svojoj dugoj istoriji uglavnom imala dobre odnose sa svim susjedima. Nije imala teritorijalnih niti bilo kakvih drugih pretenzija prema nekom od njih. To je naročito bilo vidljivo nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, na inače trusnom Balkanu i poslije nekoliko krvavih ratova vođenih među sličnim narodima", kazao je Perović.
Prema njegovim riječima, politika koju je Crna Gora gradila prema susjedima predstavljala je jedan od njenih značajnih spoljnopolitičkih rezultata, ali je nakon promjene vlasti 2020. godine došlo do ozbiljnog zaokreta.
"Nažalost, od dolaska na vlast političkih struktura koje sebe nazivaju „30-avgustovcima“, ta politika drastično se promijenila. Odnosi sa susjednim državama kvareni su jedan za drugim, osim sa jednom zemljom. Međutim, nakon šest godina, kako vidimo i svjedočimo ovih dana, i ti odnosi su na najgorem mogućem nivo", rekao je Perović.
On je posebno ukazao na pogoršanje odnosa sa BiH i Hrvatskom, podsjećajući da su upravo ove države, uz Srbiju, među najbližim susjedima Crne Gore.
Perović smatra da je odnos aktuelne vlasti prema Zagrebu naročito problematičan imajući u vidu podršku koju je Hrvatska godinama pružala crnogorskim evropskim integracijama.
Loš izbor za pregovore
Komentarišući aktuelne bilateralne razgovore, Perović je kazao da, osim informacija dostupnih javnosti, nema dovoljno saznanja o njihovom konkretnom napretku. Ipak, smatra da je već sam izbor predstavnika crnogorske strane u pregovorima o vojnoj sukcesiji problematičan.
"Vidim da je počela nova runda razgovora, konkretno o pitanjima vezanim za vojnu sukcesiju. Smatram da komisija koja pregovara sa crnogorske strane nije najsrećnije izabrana. Tu, prije svega, mislim na njenog čelnog čovjeka, aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića, koji je svojim ukupnim djelovanjem otkako se nalazi na toj funkciji samo doprinosio kvarenju odnosa sa Hrvatskom", rekao je Perović.
Kritike je uputio i na račun nedovoljne usklađenosti diplomatskih poruka ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa konkretnim potezima državne politike.
"Ibrahimović često upućuje lijepe riječi o dobrim odnosima sa Hrvatskom i to je, naravno, dobro. Međutim, nijesam siguran da djela istovremeno prate takvu retoriku", kazao je Perović.
S druge strane, ukazuje na ponovljene izjave hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana, prema kojima je crnogorskoj strani jasno predstavljeno šta Zagreb očekuje u rješavanju otvorenih pitanja.
"Sklon sam da vjerujem ministru vanjskih poslova Hrvatske Grliću Radmanu, koji je više puta ponovio da je Crnoj Gori jasno predočeno šta hrvatska vlada od nje očekuje", naveo je Perović.
Prema njegovom mišljenju, jedan od problema predstavlja i nedovoljno ozbiljna priprema crnogorske strane za razgovore o pitanjima koja mogu imati značajne političke i finansijske posljedice.
U tom kontekstu podsjetio je na upozorenja bivšeg načelnika Generalštaba, admirala Dragana Samardžića, o mogućoj vrijednosti hrvatskih potraživanja.
"Posebno ukazujem na dugogodišnjeg načelnika Generalštaba, admirala Dragana Samardžića, koji je još prije godinu vrlo jasno obrazložio da će potraživanja hrvatske strane premašiti dvije milijarde dolara, da bi se danas naši zvaničnici tome iščuđavali", rekao je Perović.
Uticaj Beograda
Perović izražava sumnju da bi inicijativa Austrije, Češke i Slovačke, uprkos njenom političkom značaju, mogla donijeti konkretniji pomak u odnosima Podgorice i Zagreba ukoliko ne dođe do promjene pristupa crnogorske vlasti.
Kao dodatno otežavajuće okolnosti vidi unutrašnje političke prilike u Crnoj Gori, predizbornu atmosferu i uticaj vlasti u Srbiji na dio vladajućih struktura u Podgorici.
"Ovdje vlada predizborna atmosfera, a najavljeni su i prijevremeni izbori u Srbiji. Oni koji najviše utiču na sadašnju crnogorsku vlast ne žele da razgovori sa Hrvatskom teku u dobrom pravcu. Preciznije, riječ je o aktuelnoj vlasti u Beogradu i režimu Aleksandra Vučića, čiji uticaj na sadašnju vlast slabi političke pozicije Crne Gore", zaključio je Perović.
Upozorenje Zagrebu
Austrija, Češka i Slovačka u zajedničkom non-pejperu od 7. oktobra zatražile su ubrzanje proširenja Evropske unije, uz upozorenje da otvoreni bilateralni sporovi između članica i država kandidata ne bi smjeli da postanu trajna prepreka evropskim integracijama.
U dokumentu, u koji je uvid imala briselska agencija Agence Europe, posebno su pomenuti odnosi Crne Gore i Hrvatske, kao i Sjeverne Makedonije i Bugarske.
Prema izvještaju te agencije od 9. oktobra, tri države Slavkovskog formata smatraju da je neophodno očuvati kontinuitet pristupnih pregovora, dok otvorena pitanja treba rješavati kroz neposredni bilateralni dijalog.
Za Crnu Goru takva inicijativa ima poseban politički značaj, imajući u vidu da se država nalazi u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom, dok neriješena pitanja sa Hrvatskom predstavljaju jedan od izazova na njenom evropskom putu.
Važno je, međutim, da dokument ne sadrži zahtjev za ukidanje hrvatskog prava veta, niti predviđa automatsko isključivanje bilateralnih pitanja iz procesa pristupanja.
Njegova osnovna poruka jeste da otvoreni sporovi ne bi trebalo da zaustavljaju napredak kandidata koji ispunjavaju evropske kriterijume, već da se njihovo rješavanje nastavi paralelno sa pregovaračkim procesom.
Jednostavnije odlučivanje
Tri države smatraju i da bi racionalizacija pojedinih procedura, naročito onih koje se odnose na napredovanje kandidata kroz pregovaračka poglavlja, doprinijela očuvanju dinamike proširenja.
Istovremeno, Evropska komisija otvorila je mogućnost primjene takozvanih prelaznih klauzula, mehanizama koji pod određenim uslovima omogućavaju promjenu načina odlučivanja u EU.
Takve inicijative, međutim, ne znače ukidanje jednoglasnosti kada je riječ o konačnoj odluci o prijemu novih država članica.
Cilj predloženih promjena jeste ubrzavanje tehničkih procedura, bez odustajanja od kriterijuma koje kandidati moraju ispuniti.
Postepena integracija
Non-pejper predviđa i snažnije uključivanje država kandidata u evropske programe, politike i institucije prije njihovog formalnog pristupanja Uniji.
Austrija, Češka i Slovačka smatraju da građani država koje ostvaruju napredak u reformama treba da osjete konkretne koristi evropskih integracija i prije punopravnog članstva.
Među mogućnostima koje se pominju su veće učešće u programima Horizon Europe i Erasmus+, kao i intenzivnija saradnja sa evropskom agencijom za zaštitu granica Frontex.
Posebno se ističe značaj Plana rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj postepeno približavanje ekonomija regiona jedinstvenom evropskom tržištu, uz sprovođenje reformi i usklađivanje sa pravnom tekovinom EU.
Poseban akcenat stavljen je na mlade, kojima bi trebalo omogućiti šire obrazovne, naučne i profesionalne mogućnosti.
Pored programa Erasmus+, dokument ukazuje na značaj Evropskog korpusa solidarnosti, stručnog obrazovanja, istraživačke saradnje, stažiranja u institucijama Evropske unije i različitih programa profesionalne razmjene.
Zajednički non-pejper uslijedio je nakon ministarskog sastanka Slavkovskog formata, održanog 29. septembra u Beču.
Nekoliko dana kasnije, 2. oktobra, ministarka vanjskih poslova Austrije Beata Majnl-Rajzinger, češki šef diplomatije Petr Maćinka i ministar vanjskih poslova Slovačke Juraj Blanar boravili su u Crnoj Gori, gdje su razgovarali sa najvišim državnim zvaničnicima.
Tokom posjete potvrdili su podršku završnoj fazi evropskih integracija Crne Gore, naglašavajući značaj očuvanja dinamike pregovora i ispunjavanja preostalih obaveza.
Politička poruka Briselu i regionu
Iako non-pejper Austrije, Češke i Slovačke nema karakter obavezujuće odluke EU, njegova politička težina ogleda se u tome što tri države članice otvoreno problematizuju mogućnost da bilateralni sporovi uspore ili blokiraju proširenje. Za Crnu Goru posebno je značajno što se njeni odnosi sa Hrvatskom navode kao konkretan primjer izazova sa kojima se suočava proces pristupanja.
Istovremeno, inicijativa ne oslobađa Podgoricu obaveze da sa Zagrebom rješava otvorena pitanja, niti umanjuje značaj dobrosusjedskih odnosa kao jednog od važnih kriterijuma evropskih integracija.
Dok iz MVP poručuju da bilateralni sporovi ne treba da opterećuju evropski put države koja ispunjava svoje obaveze, ambasador Perović upozorava da se bez ozbiljnijeg i odgovornijeg pristupa crnogorske vlasti odnosima sa Hrvatskom teško može očekivati suštinski napredak.
Upravo u tom odnosu između evropske podrške, hrvatskih zahtjeva i odgovornosti crnogorske vlasti nalazi se jedan od ključnih diplomatskih izazova u završnici pristupnih pregovora.
