Ne mogu da nađem prihvatljivo objašnjenje zašto bi se ukidanje imuniteta zbog krivičnih djela protiv službene dužnosti odnosilo samo na članove Vlade, iako podržavam takvu inicijativu, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović, dok Miloš Perović iz Alfa centra podsjeća kako uporedna praksa evropskih država pokazuje da „nijedna ozbiljna država nije pravila oštar rez samo u jednoj grani vlasti bez uspostavljanja paralelnih mehanizama za ostale“.
Ovako su sagovornici Pobjede prokomentarisali mogućnost da Ustav Crne Gore bude izmijenjen u dijelu koji se odnosi na imunitet poslanika i određenih visokih državnih funkcionera.
Naime, Kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice dostavio je Skupštini Crne Gore prijedlog za promjenu najvišeg državnog akta kojim se uređuje pitanje izuzeća nosilaca određenih funkcija pred sudovima. U dokumentu se precizira da bi novom verzijom člana 86 stav 4 Ustava trebalo od imuniteta da budu izuzeti predsjednik i članovi Vlade „za krivična djela protiv službene dužnosti“, dok će tu privilegiju i dalje uživati predsjednik Crne Gore, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, te vrhovni državni tužilac, kao i poslanici.
S obzirom na to da je riječ o najvišem zakonodavnom aktu, za njegovu promjenu u Skupštini mora glasati (najmanje) dvije trećine svih poslanika. U slučaju da prijedlog bude odbijen, o njemu se može ponovo izjašnjavati tek nakon godinu.
IZMJENE
Izmjene Ustava kojima bi članovima Vlade imunitet bio uskraćen u slučajevima krivičnih djela protiv službene dužnosti, indirektno su najavljene nedavno usvojenim aneksom Strategije za borbu protiv korupcije 2024–2028. U dokumentu je precizirano da će ove godine poseban fokus biti na licima sa najvišim izvršnim funkcijama, na osnovu preporuka koje je našoj zemlji dalo antikorupciono tijelo Savjeta Evrope – GRECO. Time borba protiv korupcije treba dodatno da bude koncentrisana na vrh izvršne vlasti, uz naglasak na jačanje integriteta, odgovornosti i institucionalne kontrole. U tom kontekstu, posebno je važno pitanje imuniteta za krivična djela protiv službene dužnosti. Implementacija preporuka GRECO-a važna je za jačanje integriteta institucija, vladavine prava i kredibilnosti borbe protiv korupcije, uz istovremeno usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima, kao i za mjerila koja treba ispuniti za zatvaranje Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
U obrazloženju se precizira i da se ovim izmjenama „ne dovodi u pitanje postojanje imuniteta kao takvog, već se njegov obim ograničava u odnosu na krivična djela protiv službene dužnosti“. Takođe ukazuju da je prijedlog „u skladu sa osnovnim ustavnim načelima i opšteprihvaćenim standardima u oblasti vladavine prava, odgovornosti javnih funkcionera i antikorupcijskog zakonodavstva“. Tokom pete runde evaluacija, GRECO je konstatovao da predsjednik i članovi Vlade uživaju isti imunitet kao i poslanici, te da se „protiv njih ne može pokrenuti krivična radnja i ne mogu biti privedeni bez saglasnosti parlamenta, osim ako su uhvaćeni u izvršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna preko pet godina zatvora“. S obzirom na to da se za pojedina krivična djela u vezi sa korupcijom ne dobija kazna duže od pet godina zatvora, pa u pojedinim slučajevima ministar ne može biti pritvoren niti se protiv njega može voditi krivični postupak bez odobrenja parlamenta. GRECO je zato preporučio da se „revidira imunitet koji se daje članovima Vlade kako bi se iz takve zaštite isključila krivična djela koja su eksplicitno povezana sa korupcijom“.
Iako je riječ o veoma korisnom rješenju, naročito kada je riječ o borbi protiv korupcije na najvišem nivou, postavlja se pitanje zbog čega isto nije predloženo i za predsjednika države, predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije Ustavnog suda, te vrhovnog državnog tužioca.
JEDNAK TRETMAN
Komentarišući prijedlog Vlade, izvršni direktor Alfa centra Miloš Perović je u izjavi za Pobjedu podržao najavljene izmjene Ustava, ali i ukazao na moguće probleme.
- U najkraćem, podržavam ukidanje imuniteta kada je riječ o zloupotrebama, ali uz jasan uslov da se obezbijedi jednak tretman svih funkcionera. Nema opravdanja da se krivična djela protiv službene dužnosti različito tretiraju u zavisnosti od funkcije. Uporedna praksa evropskih država pokazuje da nijedna ozbiljna država nije pravila oštar rez samo u jednoj grani vlasti bez uspostavljanja paralelnih mehanizama za ostale – istakao je on.
Kako je dodao, predložena izmjena „ima smisla kao antikorupcijska mjera“, zbog čega i podržava smanjenje imuniteta. Ipak, smatra da je nužno insistirati na sistemskom pristupu.
- Parcijalne izmjene mogu narušiti ravnotežu između grana vlasti i otvoriti dodatne probleme. Ako se ide u ograničavanje imuniteta, to mora biti dio šireg ustavnog rješenja, a ne selektivno izdvajanje jedne grane vlasti. Borba protiv korupcije ne smije biti parcijalna, jer u suprotnom postoji realna bojazan da ovakva mjera bude percipirana kao politički atraktivan, ali nedovoljno suštinski potez – zaključio je Perović.
Na sličan način je prijedlog izmjene Ustava u dijelu ograničavanja imuniteta službenicima Vlade komentarisao i advokat Veselin Radulović. I on u načelu podržava inicijatuvu za njegovo ukidanje zbog krivičnog djela protiv službene dužnosti, iako je smatra „djelimičnom i nepotpunom“.
- Slažem se da bi to trebalo proširiti i na ostale funkcionere, odnosno predstavnike zakonodavne vlasti. Ali, Vlada je dala ovakvu inicijativu koju, opet, tumačim kao dio onoga što je sada trend, posebno kada govorimo o izvršnoj vlasti. Čini mi se da je ovo isključivo jedna vrsta političkog marketinga i pokušaja ubiranja političkih poena, odnosno predstavljanja javnosti da zvaničnici Vlade ne žele nikakvu zaštitu za sebe – dodao je Radulović u izjavi za Pobjedu.
S druge strane, po njemu je ključno to što su dosadašnje reakcije tužilaštva i pravosuđa dijelom neadekvatne.
- I pored važećeg imuniteta, bilo je osnova da se u više slučajeva pokrenu postupci koji bi čak doveli do pravosnažnog epiloga kada su u pitanju zloupotrebe pozicijia javnih funkcionera, uključujući i predstavnike izvršne vlasti. Dakle, do sada je to izostajalo ili ga nije bilo u onoj mjeri u kojoj je trebalo – kazao je on.
Po njemu, to predstavlja veći problem od onoga što Ustav sada propisuje, pa čak i od onoga što će eventualno propisivati ako izmjena bude usvojena u Skupštini.
- Ako se ide u tu vrstu izmjene Ustava, bilo bi logično da se ona primijeni i na sve one koji sada imaju taj imunitet u istom obimu ili u istom kapacitetu. Zato ne mogu da nađem prihvatljivo objašnjenje zašto bi se to sada odnosilo samo na članove Vlade, iako podržavam i takvu inicijativu. Smatram da bi onda trebalo razmišljati da se imunitet ukine i za ove ostale funkcionere koji ga imaju - barem za krivična djela protiv službene dužnosti – rekao je Radulović, te konstatovao kako je vjerovatna intencija i ratio legis tog rješenja bila da funkcioneri „ne uživaju imunitet kada su u pitanju krivična djela korupcije“.
Ovako bi predsjednik i članovi vlade u jednom trenutku mogli da budu „ranjiviji“ za tužilačke istrage i sudske odluke za krivična djela protiv službene dužnosti, dok bi šef države te vrh sudstva i tužilaštva mogao bezbjedno uživati u rezultatima svog eventualno protivzakonitog rada.
