Studentski parlament zatražio je od šefova poslaničkih klubova da se izmijene zakoni kako bi se povećali studentski krediti, stipendije i naknada koju visokoškolci primaju radeći preko programa stručnog osposobljavanja. Rekli su da studentski kredit iznosi koliko i iznajmljena ležaljka na plaži, a naknada visokoškolaca noćenje u hotelu. Studentski kredit je od 37 do 54 eura i nije se povećavao od 2011. godine.
S druge strane, naknada za stručno osposobljavanje je 266 eura. Kažu da je oko 2.700 korisnika programa u nepovoljnom položaju. Traže da njihova minimalna naknada za obavljanje programa stručnog osposobljavanja bude u iznosu minimalne zarade – 450 eura.
Predsjednik Studentskog parlamenta Saša Roćen kazao je Pobjedi da nijesu konkretno odredili koliko bi studentski kredit trebalo da se poveća. Ako budu razgovarali sa poslanicima preciziraće iznos.
Ranije je SD predlagao da se poveća na oko 90 eura, da to bude minimalni iznos. Studentski parlament smatra da postoji hitnost za rješavanje ovih pitanja, jer ih ubrzo očekuje konkurs za apliciranje za studentske kredite, kao i za prijavu poslodavaca za program stručnog osposobljavanja.
NEMA POVEĆANJA OD 2011. GODINE
- Povećenje studentskih kredita i stipendija nije se desilo od 2011. godine, čime smatramo da su zahtjevi studenata opravdani u potpunosti. Nakon jedanaest godina stava smo da ovo pitanje treba da se razmotri sa posebnim senzibilitetom – saopšteno je iz Studentskog parlamenta.
Kažu da su upoznati sa činjenicom da studenti najavljuju pokretanje peticije kojom bi se tražilo povećanje.
Studentski parlament inicijativu je uputio i predsjednici Skupštine Crne Gore da se izmijeni i dopuni Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem i Zakon o visokom obrazovanju.
Podsjećaju da je u državi na snazi enorman rast osnovnih troškova za život. Kada je sa već povećanom prosječnom platom nemoguće obezbijediti mjesečne potrebe, stava su da tek studenti nijesu u mogućnosti da imaju dostojne uslove i povoljan studentski život.
Studenti u Crnoj Gori su zapostavljeni u socio-ekonomskom statusu, jer država već deset godina ne prepoznaje značaj sticanja zarade i džeparca za studentsku populaciju tokom studiranja putem studentskog servisa, poručuju oni. Da se pokrene taj servis svjedočili bi boljoj finansijskoj egzistenciji studenata tokom studiranja, radili bi privremene i povremene poslove. Kažu da pokretanje studentskog servisa i dalje ostaje mrtvo slovo na papiru.
NE MOGU DA PLATE TROŠKOVE
- Čak i oni studenti koji imaju mjesto u studentskom domu i ishranu u menzi sa trenutnim iznosom studentskog kredita nijesu u mogućnosti da obezbijede osnovne troškove. U studentskim domovima u Crnoj Gori smješteno je preko 2.000 studenata što je svakako brojka koja pokazuje o kolikom broju mladih je riječ, koji se praktično bore sa ovoliko malim iznosom, oslanjajući se na svoje roditelje koji nažalost vrlo često i nijesu u mogućnosti da im priušte dodatna sredstva – istakli su oni.
MLADI NE DOLAZE NA POSAO
Kada je u pitanju program stručnog osposobljavanja, podsjećaju da već ukazuju nekoliko zadnjih godina da je spreman za korijenitu reformu. Kažu da je realnost da veliki broj mladih ne dolazi na posao, ne stiče konkretna znanja iz oblasti za koje se godinama školovao, mjesečna evaluacija nije dobro ispraćena.
- Jedina administrativna obaveza koju poslodavac ima prema državi je definisana članom 10 Zakona koji nalaže obavezu slanja mjesečnih izvještaja. Praksa je pokazala da ova obaveza koja je nametnuta poslodavcima nema nikakvu svrhu, do one koja se odnosi na prebrojavanje korisnika koji su još na osposobljavanju – rekli su oni.
Navode da poslodavci iskorišćavaju povoljnosti samog programa pa se godinama ne stvara nova vrijednost i ne postiže se puni razvojni kapacitet mladih ljudi.
- Svake godine dobijaju nove mlade ljude koji obično budu postavljeni na pozicijama gdje se obavljaju administrativni poslovi, papirologija, arhiviranje i slično. Za prijavu poslodavaca i za broj studenata za koje se raspisuje konkurs ne postoje nikakvi kriterijumi, a mislimo da bi bilo vrlo značajno i korisno da se kao kriterijum uspostavi broj radno angažovanih kod poslodavaca, kao i broj studenata koji su nastavili radni angažman nakon programa kod tog poslodavca – naveli su oni.
