Ove kritike dolaze usred stalnih nastojanja Vašingtona da evropski saveznici preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost i postanu manje zavisni o američkoj vojnoj moći, piše Politico.
"Vrlo sam nezadovoljan Španijom. Oni su jedina zemlja koja nije povećala svoj udio na pet posto. Svaka druga zemlja u NATO-u povećala je udio na pet posto", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, dodavši kako smatra da je potez Španijee "vrlo loša stvar za NATO".
U svojim dosad najoštrijim primjedbama na ovu temu, najavio je i moguće posljedice.
"Razmišljam o tome da im uvedem trgovinsku kaznu putem carina zbog onoga što su učinili", poručio je on.
Pitanje poštovanja i geografije
Tramp je sugerisao da Španija neozbiljno shvata svoje obveze jer se oslanja na sigurnosne garancije koje joj pruža njen geografski položaj u južnoj Evropi, rekavši da zemlja "dobija zaštitu" jednostavno zbog "načina na koji je smještena".
Problem je dodatno zakomplikovao španski premijer Pedro Sančez, koji je ranije ove godine izjavio da Moskva ne predstavlja direktnu sigurnosnu prijetnju njegovoj zemlji, što je izazvalo nezadovoljstvo drugih članica EU, posebno onih koje graniče s Rusijom i Ukrajinom.
Prošle sedmice Tramp je Španiju nazvao "zaostalom zemljom" i čak predložio njeno izbacivanje iz NATO-a, iako za takav potez ne postoji mehanizam unutar saveza. "Možda biste ih trebali izbaciti iz NATO-a, iskreno", rekao je finskom predsjedniku Aleksanderu Stabu.
Novi cilj od pet posto
Na NATO samitu u Hagu u junu, saveznici su se dogovorili o novom cilju izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a, koji uključuje 3,5 posto za osnovnu vojnu potrošnju i 1,5 posto za srodna područja. Međutim, Sančez je zatražio izuzeće, tvrdeći da Madrid može ispuniti svoje dužnosti i s manjim ulaganjima, na što je Tramp već tada zaprijetio "dvostrukim" carinama.
Madrid trenutno ima najnižu vojnu potrošnju među članicama NATO-a, s izdvajanjem od samo 1,3 posto BDP-a u 2024. godini. Ipak, suprotno Trampovim tvrdnjama, tek nekoliko saveznika, poput Poljske, trenutno dostiže cilj od 5 posto, a ostatak saveza ima rok do 2035. da to postigne.
"Mislim da je to nevjerovatno nepoštovanje. I mislim da bi ih trebalo kazniti zbog toga. Da, mislim", ponovio je Trump.
Sančez brani stav Madrida
Uprkos pritisku, španski premijer Pedro Sančez u utorak je u intervjuu za radijsku mrežu Cadena SER branio politiku svoje vlade. "Predani smo odbrani, sigurnosti NATO-a i, istovremeno, jednako smo predani odbrani naše države blagostanja", izjavio je, dodajući da Španija već čini "više nego dovoljno".
Sančez je u aprilu obećao podići izdvajanja na dva posto BDP-a do kraja 2025, što je u skladu s ranijim ciljem NATO-a, ali i dalje znatno ispod Trampovog novog zahtjeva. Priznao je neslaganja s Vašingtonom, ali je naglasio da su njegovi odnosi s Trampom i dalje "savršeno srdačni".
"Osim očigledne razlike koju možda imamo u mnogim politikama, vjerujem da su odnosi između Sjedinjenih Država i Španije vrlo pozitivni i vrlo duboki", zaključio je Sančez.
