Ledeni pokrivači na zapadni dijelu Antarktika tako godišnje ostaju bez sedam metara leda, a naučniici do sada nijesu znali objasniti tačno zašto se to dešava i utiče li na to ljudski faktor globalnog zagrijavanja. Prema zaključcima ove studije, klimatske promjene igraju indirektnu, ali značajnu ulogu u topljenju antarktičkog leda, jer ga ubrzavaju, dovodeći do većih posljedica nego kad bi se led topio isključivo od toplijeg zraka, piše Dejli Mejl (Daily Mail), prenosi Jutarnji.hr.
- Samo zagrijani zrak ne može objasniti topljenje leda na Antarktiku, objasnio je glaciolog Hamiš Pitčard (Hamish Pritchard). Zapravo se radi o čitavom nizu događaja. Dvadeset šelfova pokazuje znakove otapanja odozdo, a tu topliju vodu donijele su promjene u strujama vjetra. One ju guraju bliže i ispod plutajućih šelfova.
Same promjene u strujama vjetra vjerojavno su uzrokovane čitavom kombinacijom faktora, kao što su prirodne varijacije u vremenskim prilikama, ozonska rupa i staklenički plinovi za koje je odgovoran čovjek, stoji u studiji.
- A kako se plutajući šelfovi tope i stanjuju, snijeg i led na kopnenim glečerima klize u more, od čega se podiže nivo mora, objašnjava Pritčard.
- Sve ovo znači da je ledeni pokrov vrlo osjetljiv na relativno suptilne promjene u klimi uzrokovane vjetrom.
Naučnici procjenjuju da kad bi se otopio sav led na Antarktiku, što bi trajalo nekoliko decenija ili čak stoljeća, globalni nivo mora narastao bi za pet metara.
(foto: metro-portal.hr)
