Kultura

Timski rad sa puno entuzijazma obilježio premijerni koncert CSO u novoj sezoni

Timski rad sa puno entuzijazma obilježio je premijerni koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra u sezoni 2022/23, pod dirigentskom upravom maestra Alesandra Kadarija iz Italije.

Timski rad sa puno entuzijazma obilježio premijerni koncert CSO u novoj sezoni Foto: PR Centar
Portal AnalitikaIzvor

Tokom koncerta su izvedena djela "Noturno" Đ. Martučija, "Kamermusik" P. Hindemita i Simfonija br. 41 u C-duru "Jupiter" V. A. Mocarta. Solističku dionicu u kompoziciji P. Hindemita tumačila je Milena Simović, solo violista Simfonijskog orkestra Birmingema.

Usljed lošeg stanja Velike scene koja prokišnjava, CSO je bio smješten u Kamernoj sali a publika je putem video bima pratila koncert iz hola Muzičkog centra Crne Gore (MCCG).

Kadario, jedan najpoznatijih dirigenata mlađe generacije u svijetu, od 2016. godine je glavni gostujući dirigent orkestra "I Pomeriggi Musicali", jednog od najstarijih italijanskih simfonijskih orkestara, sa sjedištem u Milanu.

Nakon koncerta je rekao da je prvi put u Crnoj Gori, ističući da je veoma srećan što je dirigovao CSO.

„Htio sam publici da prenesem italijanski duh i to je Martučijevo djelo koje smo izveli i saznao sam da imamo mnogo toga zajedničkog“, naveo je Kadario.

Kazao je da je predvodio mnoge koncerte, ali da je ovo prvi put da se zadesio u sitaciji u kojoj su improvizovali scenski nastup zbog nemogućnosti da se održi u dvorani u kojoj je planiran.

„Naše iskustvo kao muzičara raste kroz prilagođavanje različitim nepredviđenim situacijama. Mislim da ću ovo upamititi. Veoma je lijepo nastaviti muziku u svakoj situaciji. To je najbitnija poruka koju smo željeli da prenesemo“, rekao je Kadario.

Govoreći o saradnji sa CSO, Kadaro je rekao da postoje prednosti kad se radi sa mladim orkestrom.

„Kad je orkestar mlad, on nema puno iskustva, ali sa druge strane, ima veliki entuzijazam i energiju. Mislim da je ovo orkestar koji se može razviti u velikoj mjeri na nacionalnom nivou i promovisati Crnu Goru na pravi način“, naveo je Kadario.

Na pitanje kako je došlo do saradnje sa MCCG, Kadario je rekao da je njegov kontakt za Crnu Goru bio violinista Roman Simović, sa kojim je sarađivao u Milanu.

„Poznanstvo sa Romanom mi je omogućilo da upoznam mnoge dobre muzičare, kao što je Milena Simović i članovi orkestra. Ono što mi je interesantno jeste da imate mnogo moćnih žena na odlučujućim pozicijama u MCCG. To je veoma dobro i srećan sam zbog toga“, rekao je Kadario.

Simović je, nakon koncerta, kazala da do sad nije nastupala u ovim uslovima, navodeći da joj je drago što se koncert desio s obzirom na neizvjesnosti da li će se održati.

„To valjda daje neku živost i onda kad se svi združimo bude još bolje. Bio je timski rad, sa puno entuzijazma“, navela je Simović.

Rekla da je da prvi put sarađuje sa CSO, ali da prati njegov rad jako dugo.

„U orkestru je puno mojih prijatelja, čak i članova porodice. Ima raznih promjena i što se same zgrade tiče, ali i kolektiva. Kad su podmlađeni članovi orkestra, nova krv struji i pravo je zadovoljstvo bilo sa njima praviti muziku. Djelo koje sam izvodila je zajednički, kamerni razgovor među ljudima gdje nisam kao solista, iako je tema sama viola, ostali učestvuju podjednako. Baš zato je bilo divno vidjeti da je saradnja na takvom nivou vrlo uspješna“, navela je Simović.

Govoreći o djelu koje je izvela, Simović je rekla da je ono rađeno za vrijeme njemačkog entuzijazma gdje je Hitler krenuo da jača.

„Poseban akcenat je bio na vojnom pokretu i ohrabrivao je Vagnerovu muziku, koja je samo to i potencirala. Hindemit je bio čuven po svojim stavovima koji su bili antifašistički, te je on napisao djela sa parodijom na vojne marševe. Napisao je sedam djela i sve ih je nazvao kamernom muzikom za jedan solo instrument“, pojasnila je Simović.

Kazala je da je Hindemitov koncert za violu vjerovatno najteže djelo ikad napisano za taj instrument.

„Ono ima toliko rješenja do kojih čovjek treba doći sa inteligentnim i pragmatičnim pristupom, ali to treba da ima smisla. Izazovno je da se se drži tempo i pronađe pravi karakter, ali je sama poenta postignuta s obzirom da je djelo parodija na njemački moral 20. vijeka“, rekla je Simović.

Portal Analitika