Iz bušotine sitiče oko 5.000 barela nafte dnevno, a cijev duga 1,6 kilometara uspijeva na brod da preusmjeri jednu petinu, prenosi AP. Istovremeno, američki okeanografi upozoravaju da su na dubinama većim od 1.000 metara otkrili velike količine izlivene nafte, što upozorava na to da je šteta mnogo veća nego što se prvobitno strahovalo.
– Oblaci podvodne nafte vjerovatno stižu direktno iz izvora i podižu se kao poput oblaka pepela iz vulkana na Islandu. Šire se na određenoj dubini iznad morskog dna i nismo sigurni što se sa njima poslije toga događa. Izgleda da su oni najveći oblaci tako razlivene nafte široki između četiri i šest kilometara u najširem dijelu i da su i do trideset kilometara udaljeni od samog izvora – izjavio je dr Vernon Asper, okeanograf sa Univerziteta Južni Misisipi.
Govoreći o posljedicama podvodnog zadržavanja nafte, Samanta Džoi, profesorica pomorske biologije na Univerzitetu Džordžija, izjavila je za BBC kako je „posljedice naftnih oblaka u velikim dubinama teško predvidjeti, ali svakako će nastati veća potrošnja kiseonika“.
– Osjete li da im je opstanak u takvim okolnostima ugrožen, ribe, planktoni i sve što može da se kreće, pobjeći će iz tih područja – izjavila je Džoi.
