Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da sve religije pozivaju na mir i da je to temeljna odrednica svake religije.
„Teroristi nisu vjernici. Teroristi su kriminalci. Mediji ih čine vjernicima. Mediji ih guraju u nacionalna određenja. Mediji ih povezuju sa određenim grupacijama, državama. Teroristi su kriminalci i tako ih treba tretirati. Pravi vjernici nisu kriminalci. Pravi vjernici su oni koji insistiraju na povezivanju ljudi. Pravi vjernici su oni koji imaju stepen tolerancije mnogo veći nego druge individue kojima vjera, možda, nije bliska“, pojasnio je Abazović u PR Centru.
Istakao je da je mnogo više stvari koje građane spajaju, nego onih koje ih razdvajaju, „samo je problem što mi uvijek volimo da podstičemo te razlike“.
Dodao je da su građanska prava i religijska i kontekst građanske države je takav da treba prihvatiti različitoga od sebe.
„Mislim da problem terorizma i ekstremizma nikako ne treba zanemariti. Ne vidim da je to u Crnoj Gori izraženo, ali prijetnje postoje. One su identifikovane. Mi moramo da šaljemo poruke mira, da emitujemo poruke mira, da živimo poruke mira“, poručio je Abazović.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović smatra da je u javnu debatu potrebno vratiti izvornu misao koju religije same po sebi nose.
„Ta ideja mora da se čuje jasnije, glasnije, otvorenije. Možda nekih 150, 200 godina religija se otvoreno istiskuje sa javne scene. Međutim, držim da postoji nemali prostor da se ona vrati na scenu, ali da se vrati u čistom obliku“, poručio je Sekulović.
Državni sekretar MUP-a Rade Milošević pojasnio je da je, da bi se preduzele konkretne mjere i akcije u suzbijanju ekstremizma i terorizma, neophodno da Vlada preduzme određene korake, a prvi je da Vijeće za nacionalnu bezbjednost formira Biro za operativnu koordinaciju rada bezbjednosnih službi, a da nakon toga Biro formira Nacionalni operativni tim.
„To je tijelo koje se konkretnije bavi ovim problemom. Ono što su naši prioriteti je da jačamo kapacitete i međunarodnu saradnju. Jedan od vrlo važnih segmenata koji vidimo je podizanje svijesti građana o ovom problemu i ne mogu reći da se nije dosta toga uradilo i u proteklom periodu. Dva su princpipa. Prvi je preventivno da djelujemo, a drugi, ako dođemo u situaciju, i da operativno djelujemo“, kazao je Milošević.
Predsjednik IPO-a mr Ivan Pekić rekao je da, kada je riječ o deradikalizaciji terorista ili povratku boraca sa stranih ratišta, postoje određeni nedostaci, a to je da prilikom povratka terorista sa ratišta država mora da stvori plan deradikalizacije što podrazumijeva da ako se neko vrati normalnom životu država mora da stane iza toga, da mu nađe posao, finansira ga u kraćem vremenu.
„Manjkavosti ima svugdje i u svakom poslu, ali smo definitivno neko ko pruža ruku ovoj Vladi, ministarstvu i svim ljudima koji su prepoznali značaj Internacionalne policijske organizacije“, kazao je Pekić.
Protojerej stavrofor otac Gojko Perović poručio je da ne bi trebalo poistovjećivati ekstremne grupe koje su izvukle neke misli iz konteksta sa religijskim učenjima.
„Ja sam zagovornik sekularnog društva i posebno bih bio oprezan kada je u pitanju uvođenje vjere, ili vjeronauke u sve institucije, ali definitivno ako ćemo da prepoznamo šta su ekstremne zloupotrebe religije, a šta je osnovno izvorno učenje, mislim da se sve tri monoteističke religije u Crnoj Gori slažu da je potrebno da neku vrstu religijskog obrazovanja uvedemo u škole. Ako kažem da je Crna Gora jedna od pet zemalja koja nema nikakav oblik vjeronauke, onda pozivam na evropske standarde, a ne na srednji vijek“, istakao je Perović.
Poručio je da je potrebno iznova sebi i drugima prikazati da je temelj religijske nauke ljubav prema svima, trpeljivost prema nelagodama i nesuglasicama, a ne nikako isključivost.
Generalni vikar Barske nadbiskupije Simo Ljuljić kazao je da su ekstremizam, terorizam i religija tri riječi koje valja definisati i naglasio da je nemoguće pomiriti prve dvije sa trećom.
„Religije nemaju nikakve veze sa ekstremizmom, ni sa bilo kakvim radikalizmom. Ljudi su od kada postoji čovjek koristili religiju da bi kroz nju ispoljavali loše što postoji u njima, da učine ono što ni životinje ne rade, ubiju svoje braću i sestre. Religije uče da treba paziti na brata više nego na sebe. Treba se raditi na tome da društvo shvati da to što smo različiti, što ispoljavamo vjeruju na svoje načine, zaista unapređuje kvalitet cijelog društva. To nas ne čini manje braćom, prijateljima, istima pred Bogom. Jer pred njim smo vi isti - njegova voljena djeca“, zaključio je Ljuljić.
Glavni Imam Odbora IZ Bar Muidin Milaimi istakao je da se islam protivi i osuđuje terorizam u svim oblicima, jer samo začanje riječi islam je pokornost i mir.
„Islam kategorički odbacuje i osuđuje sve oblike terorizma. Ne pruža zaštitu niti opravdanje za čin nasilja. Religija je veza čovjeka sa Bogom uzvišenim i veza čovjeka sa čovjekom. Vjera raste u povjerenju, a vjere može imati onaj ko ima povjerenja. Ekstremizam i radikalizam su stvari krajnjeg nepovjerenja. Ekstremizam ili radikalizam je pojava koja nastaje prvo u čovjekovoj glavi, a onda se traži izgovor ili opravdanje“, rekao je Milaimi.
Što se tiče islamske zajednice u Crnoj Gori, ona je, kako je kazao, stabilna i čvorišta ekstremnih ideja ne mogu se naći u službenom, zvaničnom ispovijedanju vjere.
Na pitanje novinara kakvo je njegovo mišljenje o mogućnosti uvođenja vjeronauke u škole Abazović je rekao da misli da to sada nije prioritet i da je potrebna temeljna reforma obrazovnog sitema.
