Tanja Terić juče je u podgoričkom Višem sudu negirala da je kao privremena upravnica Centralne banke u Atlas banci zloupotrebom položaja umanjila stečajnu masu ove banke za 3.134.894 eura na štetu stečajnih povjerilaca.
Ona je ustvrdila da je nakon konsultacija sa kolegama iz CBCG za vrijeme moratorijuma odobrila da se iz depozita Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore refinansiraju krediti drugih pravnih lica, kao i da se zatvore krediti fizičkih i pravnih lica iz depozita drugih pravnih ili fizičkih lica.
-Teretim se da sam da sam prekršila moratorijum jer je naplatom kredita iz depozita drugih pravni i fizičkih lica neko ostvario korist a neko pretrpio štetu. Nikog nijesam okoristila i oštetila. MN: Transakcij
Ovim transakcijama nije se odlio ni jedan euro sa računa banke, niti se narušila likvidnost banke – kazala je Terić.
Terić je istakla da je njena namjera bila da se banka oporavi i da su sve aktivnosti koje je sprovodila bile usmjerene na ostvarivanje tog cilja.
- Nikad nijesam krila da sam realizovala transakcije koje su po stavu tužilaštva sporne. O svom radu sam redovno izvještavala CBCG gdje i dan-danas radim. CBCG je bila upoznata sa svakim mojim korakom. Da sam nešto radila pogrešno bila bih opomenuta ili u krajnjem razrješena funkcije koja mi je dodijeljena – kazala je Terić.
Ona je ukazala i da je MMF prateći rad CBCG pratio i aktivnosti privremene uprave u Atlas banci.
- MMF je dao preporuku Narodnoj banci Sjeverne Makedonije da se konsultuju sa kolegama iz CBCG vezano za privremenu upravu u njihovim problematičnim bankama. Ne bi dali ovakvu preporuku da su smatrali da je ona štetna – kazala je Terić.
U Atlas banku po nalogu CBCG 7. decembra 2018. godine je uvedena privremena uprava radi ozdravljenja poslovanja i izbjegavanja uvođenja stečaja. Terić je tada imenovana za privremenu upravnicu na rok od šest mjeseci.
- Banka je u dužem vremenskom periodu imala problem sa kapitalom koji nije bio dovoljan za pokriće svih rizika kojima je ta banka bila izložena. Nekoliko mjeseci ranije, u junu 2018. godine izvršena je neposredna kontrola kojom je utvrđeno da aktivnosti menadžmenta Atlas banke nijesu dale rezultate.
Banka je ostvarila gubitak oko 15 miliona eura, što je dodatno pogoršalo kapital banke. Ona je bila nesolventna čime su se stekli uslovi za uvođenje privremene uprave u banku – pojasnila je Terić.
Strategija
Sektor za kontrole Centralne banke sačinio je strategiju postupanje privremenog upravnika. Utvrđeno je da može doći do prenosa sredstava sa jednog na drugi račun unutar banke. To se sve dešavalo na nivou konsultacija i strategija ne postoji u pisanoj formi – pojasnila je Terić.
Posljednjeg dana 2018. godine Terić je dostavila izvještaj o finansijskom stanju Centralnoj banci u kome se navodi da ona smatra da je moguće nastaviti poslovanje banke uz dokapitalizaciju od 22 miliona eura.
Predložila je mjere pojačane naplate kredita i racionalizacije troškova banke što je Savjet Centralne banke usvojio.
- Da bih ispunila dužnost, predložila sam CBCG uvođenje moratorijuma odnosno privremenu obustavu plaćanja obaveza banke izuzev zakonom dozvoljenih plaćanja. Uvođenje moratorijuma nije bila moja dužnost ali sam to učinila da bih sačuvala banku od masivnog izliva sredstava sa računa banke.
Moratorijum
Da nije uveden moratorijum deponenti bi zahtjevali isplatu depozita ili prenos na račune kod drugih banaka. Kako banka ne bi bila u mogućnosti da postupi po tim zahtjevima, u kratkom roku bi bila nelikvidna. U tom slučaju CBCG bi bila dužna da Atlas banci oduzme dozvolu za rad – kazala je Terić.
CBCG je i ovaj potez Terić ocjenila kao opravdan.
Uvođenje mororatorijuma je proizvelo velike gužve ispred filijala Atlas banke i mnogobrojne zahtjeve deponenata da im se depoziti isplate ili prenesu na račune drugih banaka
Kako su šalterski radnici bili pod velikim pritiskom, jedan dio zahtjeva je rješavao tada oformljen tim za podršku šalterskim radnicima dok je jedan dio zahtjeva koji nijesu bili u skladu sa moratorijumom obrađivan uz pomoć službenika
- Kad kažem da je sve rađeno u dogovoru sa CBCG pod tim podrazumijevam da sam obavljala usmene konsultacije sa sektorom za kontrolu CBCG. Dakle, nijesam se nezvanično obraćala i radilo se o neformalnoj komunikaciji – pojasnila je Terić.
Ona je istakla da naplatom kredita iz depozita nije dolazilo do odliva novčanih sredstava sa računa banke.
- Zatvaranjem kredita iz depozita smanjivale su se obaveze prema klijentima a da banka nije ništa isplatila. Nije bilo nikakvih odlivanja i ugrožavanja likvidnosti.
Naplatom kredita poboljšavala se solventnost banke, a likvidnost je ostajala nepromjenjena. Umanjenjem depozita kroz zatvaranje kredita dolazi do smanjenja njenih obaveza ali se ne pogoršava finansijska situacija u banci, jer banka ništa nikom nije isplatila. Transakcije koje su za tužilaštvo sporne, imale su pozitivan uticaj jer se nije ništa odlivalo – istakla je Terić.
Stečaj je uveden 5. aprila 2019. godine nakon isteka privemene uprave ali ne kako navodi Terić, zbog lošeg upravljanja bankom već zato što banka nije dokapitalizovana.
Prvo odbila zahtjev IRF-a za isplatu depozita Atlas banci
Tanja Terić juče je saopštila da je u prvom navratu odbila zahtjev Investiciono-razvojnog fonda (IRF) da im se odmah isplati depozit u Atlas banci, jer bi time ugrozila likvidnost banke.
- IRF je potom ponudio model kojim se ne bi ugrozila likvidnost banke dok bi oni ostvarili svoje pravo. Odbila sam ih jer nijesam bila sigurna da li je taj modalitet bio zakonit. Potom su se predstavnici IRF-a obratili nadzornom organu privremene uprave odnosno Centralnoj banci. Direktor Sektora za kontrolu CBCG Dejan Vujačić me pozvao i saopštio da je održan sastanak sa IRF-om na kojem su razmatrane zakonske odredbe za realizaciju prava koje je IRF-u garantovano zakonom o finansijskom obezbjeđenju. Rekao mi je da su pravnici Centralne banke zaključili da je predloženi modalitet zakonit i u sakladu sa moratorijumom – kazala je Terić.
