Utorak je bio veoma uzbudljiv dan u Briselu. Pregovori su trajali 13 sati i na kraju rješenje: osim izvjesnog povećanja dijela grčkog duga koji će biti otpisan, planom su predviđene i druge mjere koje bi trebalo da pomognu Grčkoj da javni dug do 2020. godine spusti na 120,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Zvaničnici EU očekuju da će novi plan omogućiti Grčkoj da ostane u zoni eura, iako mnogi ekonomisti smatraju da je njen izlazak iz monetarne unije neminovan.- Postigli smo dalekosežan sporazum o grčkom novom programu i učešću privatnog sektora koji će omogućiti značajno smanjenje grčkog duga i otvoriti put ka izdvajanju do sada nezabilježenog iznosa finansijske pomoći kako bi se osigurala budućnost Grčke u zoni eura", rekao je šef Evrogrupe Žan-Klod Junker.
Evropski komesar za ekonomska pitanja Oli Ren rekao je da je dogovor "prava šansa za novi početak" i "ključan korak za zonu eura i Grčku".
Osnove plana pomoći: Visina javnog duga Grčke bila jedan od glavnih problema u razgovorima, pošto je najnovija analiza pokazala da Grčka neće uspjeti da ga spusti na 120 odsto do 2020, što je Međunarodni monetarni fond postavio kao održiv nivo duga.
Da bi se omogućilo smanjenje javnog duga, na sastanku je dogovoren nešto veći otpis duga koji poseduju privatni poverioci. Prema planu, banke, osiguravajuća društva i investicioni i penzioni fondovi koji posjeduju ukupno 200 milijardi eura grčkog duga, trebalo bi da pristanu na otpis 53,5 odsto duga, dok je prvobitno bilo planirano da bude otpisano tačno polovina (50%).
Ovo povećanje otpisa bi, tvrde u EU, trebalo da omogući da se grčki dug smanji za 107 milijardi evra, što je rekordan iznos u svetu. Nije još poznato koliko će privatnih kreditora učestvovati u tome.Planom je predviđeno da se Grčkoj do kraja 2014. daju zajmovi u visini od 130 milijardi evra. U tome će učestvovati i MMF, ali u manjoj mjeri nego u ranijim planovima za pomoć. Odluku o učešću u planu spasavanja Grčke MMF će donijeti - u martu.
Kredit za vraćanje kredita: Zahvaljujući pomoći Grčka će biti u stanju da plati 14,5 milijardi eura koji dospijevaju 20. marta i da izbjegne situaciju da ne može da plati svoje obaveze. To će biti moguće pod uslovom da se privatni kreditori u dovoljnom broju odazovu pozivu da otpišu dio duga.
No, da bi se javni dug smanjio na 120,5 odsto u narednih osam godina, neće biti dovoljno da samo privatni povjerioci ulože dodatne napore: to će morati da učine i javne institucije, tako što će smanjiti kamate na već date zajmove Grčkoj, kao i centralne banke zone eura.U saopštenju objavljenom poslije sastanka navodi se da će Evropska centralna banka moći da raspodijeli profit koji je ostvarila kupovinom grčkih obveznica u protekle dvije godine nacionalnim centralnim bankama, da bi ih vlade zatim proslijedile Grčkoj kako bi nivo javnog duga bio održiv. ECB je potrošila oko 38 milijardi eura na grčke obveznice koje sada vrijede oko 50 milijardi eura.
Uz plan pomoći idu i strogi uslovi, a Evropska komisija je pozvana da pojača nadzor nad sprovođenjem obaveza u Grčkoj. Ministri finansija zone eura su pozivali i na otvaranje posebnog računa radi boljeg nadzora i praćenja sredstva namijenjenih servisiranju grčkog duga, navodi se u saopštenju sa sastanka.
Osnovane sumnje: Pregovori su bili teški jer neke zemlje sumnjaju - uprkos mnogim obećanjima - u sposobnost Grčke da sprovede neophodne reforme, a neizvesnost pojačavaju i predstojeći parlamentarni izbori u toj zemlji. Grčka već petu godinu za redom bilježi pad BDP, a stanovništvo teško prihvata sve veća smanjenja budžetskih izdvajanja, što traže povjerioci.
Finansijska tržišta su oprezno reagovala na dogovor o planu pomoći Grčkoj, a euro je ojačao u odnosu na dolar i jen. Mnogi ekonomisti sumnjaju da je novi plan pomoći biti posljednje poglavlje u grčkoj krizi, a time i dužničke krize koja potresa zonu eura već dvije godine.Oni ukazuju da je plan usmjeren samo na budžetsku štednju a ne na obnavljanje rasta zbog čega bi Grčka mogla da ima problema. Drugim riječima: mnogi stručnjaci procjenjuju da sodadašnje mjere neće korjenito promijeniti finansijske sposobnosti Grčke, uprkos milijardi eura koje se slivaju tokom posljednje godine.
"Grčki plan je i dalje krhak i ranjiv. Čak i sa njime većina problema je pred Grčkom a ne iza nje", rekao je Soni Kapur, direktor centra za istraživanja Ridifajn. Prema ovom tumačenju, sadašnji plan teško da može pokrenuti posustalu grčku ekonomiji, niti trajno stabilizovati finansije.
U briselskom Brojgel institutu su još veći pesimiti. Predstavnik tog instituta je ocijenio da se njime samo odlaže sudbonosni bankrot, jer se ukupan dug Grčke procjenjuje na stravičnih 350 milijardi eura.
"Grčka neće sprovesti obećanu štednju i naći će se u situaciji da odlučuje o izlasku iz zone evra ili da je guraju ka tome", rekao je on.
(AFP i EurActiv.com)
