Početak rada Vlade obilježila je odluka da tajno zaduži državu i građane 750 miliona eura, a sa kamatama 890 miliona eura. – Odluku o zaduženju smo pripremali tajno, ali organizovano i stručno jer smo se bojali opstrukcije – kazao je Krivokapić 10. decembra 2020. godine.
Iz pojedinih političkih partija vlasti i opozicije ubrzo su uslijedile kritike da je prilikom emisije državnih obveznica prekršeno više zakona, kao i da javnost i Skupština nijesu konsultovani, niti informisani o tom aranžmanu.
Kašnjenje budžeta
Nastavilo se odlukom da se Skupštini ne dostavi prijedlog budžeta za 2021. godinu, pa je Crna Gora prvi put ušla u privremeno finansiranje koje je, umjesto najavljena tri mjeseca, trajalo pola godine.
Brojna preduzeća u većinskom državnom vlasništvu su, nakon promjene menadžmenta u tim kompanijama, zaposlila ogroman broj novih radnika ,,po dubini“ na osnovu partijske pripadnosti.
Lideri u zapošljavanju su kompanije iz energetskog i rudarskog sektora Rudnik uglja Pljevlja, CEDIS i Elektroprivreda koji su lani, i to po zvaničnim podacima Vlade, zaposlili više od 1.000 radnika.
Gašenje Montenegro erlajnza
Na početku mandatu ove vlade ugašen je i nacionalni avio-prevoznika Montenegro erlajnz. Iz Vlade je 24. decembra 2020. godine saopšteno da Vlada ne može da donese nijednu zakonitu odluku u korist Montenegro erlajnza, odnosno njegovog spašavanja, navodeći da su im ruke ,,vezane odlukama Agencije za zaštitu konkurenciju“. Iz Vlade su tog dana najavili osnivanje nove avio-kompanije.
Ministar finansija Milojko Spajić je tada kazao i da će troškovi osnivanja nove kompanije biti nula. Na kraju nas je osnivanje nove avio-kompanije To Montenegra do sada koštalo 30 miliona eura, a kompanija je na kraju trećeg kvartala prošle godine bila u minusu od 2,6 miliona eura.
Investiciona klima tokom mandata ove vlade je iz dana u dan bila sve nepovoljnija. Nijesmo imali ozbiljnijih i značajnijih investicija, a nekoliko renomiranih investitora je najavilo povlačenje iz Crne Gore, tako da je manadat ove vlade obilježilo ćeranje najpoznatijih brendova i investitora.
Odlazak investitora
Nedostatak volje vladajuće većine da obezbijedi poštovanje ugovorenih prava natjerao je kompaniju Adriatik propertiz, dugogodišnjeg zakupca Svetog Stefana, i čuvenog hotelskog operatera Aman da zatvore grad hotel i hotel ,,Miločer“. Šteta za državu Crnu Goru, kada se završi arbitraža u Londonu, može iznositi više od 100 miliona eura.
Odlazak iz Crne Gore najavio je i vlasnik Novog duvanskog kombinata, arapska kompanija Grand international FZ-LLC, a kao jedan od glavnih razloga za tu odluku naveden je nedostatak razumijevanja i podrške Vlade.
Nijesu bolje prošli ni domaći upješni privrednici i investitori, pa je krajem prošle godine morala da bude ugašena primarna proizvodnja u KAP-u jer kompanija Uniprom sa državnom Elektroprivredom nije mogla dogovoriti povoljnu cijenu električne energije za isplativu proizvodnju u elektrolizi. KAP je godinama najveći crnogorski izvoznik.
Progon Bemaksa i Volija
Vlada Zdravka Kriviokapića je vršila i javni progon kompanije Bemaks. Čelnici Vlade su bez ikakvih dokaza narušavali ugled najveće crnogorske građevinske kompanije i optuživali je za nelegalno iskopavanje, odnosno krađu šljunka i uništavanje životne sredine, uz to navodeći da Bemaks dobija ubjedljivo najviše tendera.
Nijesu izostali ni kontinuirani napadi čelnika Vlade, prvenstveno premijera Krivokapića i predstavnika parlamentarne većine, na najvećeg crnogorskog poslodavca kompaniju Voli i njenog vlasnika Dragana Bokana. Kulminacija tih napada se desila u januaru nakon što su radnici Volija u logističkom centru pronašli oko pola tone kokaina.
Predstavnici Vlade se nijesu osvrtali na činjenicu da je menadžment Volija pismeno tražio da Uprava prihoda i carina, zajedno sa policijom, detaljno kontroliše isporuke banana iz Južne Amerike.
Vlada nezakonito prenijela prava svojine nad Cetinjskim manastirom
Vlada Crne Gore je 13. septembra, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova, usvojila zaključak kojim je naložila Upravi za katastar i državnu imovinu da upiše državu kao nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom, umjesto Prijestonice.
Zaključke je v. d. direktoru Uprave za katastar Koči Đurišiću proslijedila generalna sekretarka Vlade Žana Praščević-Milačić.
U zaključcima se Vlada poziva na član 10 Uredbe o Vladi Crne Gore na osnovu kojeg može, na prijedlog predsjednika, u hitnim i drugim naročito opravdanim slučajevima, bez održavanja sjednice odlučiti o pojedinim pitanjima, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
Međutim, član 10 Uredbe o Vladi Crne Gore ima i drugi stav koji glasi: „Odluka iz stava 1 ovog člana, verifikuje se na prvoj narednoj sjednici Vlade“.
Ovaj zaključak bilo je, u skladu sa Uredbom, neophodno verifikovati na 39. sjednici Vlade, a to nije učinjeno na osnovu objavljenih dokumenata sa sjednice Krivokapićevog kabineta iz sredine septembra.
Advokat Veselin Radulović tada je rekao Pobjedi da prepisivanje nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom sa Prijestonice na državu, koje je Vlada CrneGore sprovela u djelo zaključcima u kojima se to naređuje Upravi za katastar i državnu imovinu, nije pravno valjano a da za odgovorna lica vjerovatno postoji dovoljan osnov sumnje za eventualno izjašnjenje tužilaštva o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja.
Cetinjska filijala Uprave za katastar i državnu imovinu donijela je rješenje kojim se kao neosnovani odbijaju zahtjevi Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) iz 2007. i 2013. godine ,,za ispravku pogrešno upisanog prava svojine“, odnosno brisanje Prijestonice iz lista nepokretnosti kao nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom i brojnim parcelama.
Zahtjev MCP je bio i da se pravo korišćenja ovog vjerskog objekta pretvori u pravo svojine.
Skupština Prijestonice osudila je i nezakoniti potez Vlade da Cetinjski manastir upiše na državu Crnu Goru umjesto Prijestonice Cetinje kao nosioca prava svojine.
Ovaj potez Vlade, da „zaključkom“ naloži Upravi za katastar i državnu imovinu da izvrši izmjene nosioca prava svojine, pravni eksperti su listom ocijenili kao protivustavan i nezakonit sa osnovanom sumnjom da su odgovorna lica za ovakav postupak, uključujući i premijera Zdravka Krivokapića i generalnu sekretarku Vlade Žanu Praščević-Milačić, izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja i prekoračenje ovlašćenja.
Prvi na listi po broju zaraženih, odbili donacije vakcina protiv korona virusa
Masovna vakcinacija protiv korona virusa počela je u Crnoj Gori 4. maja, pet mjeseci nakon što se sa imunizacijom krenulo u ostatku svijeta. Evropske zemlje su prve stanovnike vakcinisale krajem decembra.
Prvih 2.000 doza su stigle u Crnu Goru sredinom februara, kao donacija Republike Srbije, kada ih je ministarki Jeleni Borovinć-Bojović na podgoričkom aerodromu uručila premijerka Srbije Ana Brnabić.
U tom trenutku je u Crnoj Gori bilo gotovo 9.000 inficiranih i 910 preminulih od posljedica korona virusa.
I pored teške epidemiološke situacije, ministarka Jelena Borovinić-Bojović je odbila donacije koje su Crnoj Gori u januaru nudili Petros Statis i Oleg Deripaska.
Ministarka zdravlja je odbila donaciju biznismena Deripaske od 100.000 doza ruskih vakcina protiv korona virusa. Na sastanku na kojem su, između ostalih, bili i predstavnici Deripaskine humanitarne fondacije je, kako je Pobjeda pisala, kazala da ne želi da prihvati te vakcine jer je to ,,donacija za DPS“. Jedan od učesnika sastanka je na to odgovorio da to nije donacija za DPS već za narod Crne Gore.
Nakon toga, odbila je i donacije biznismena Petrosa Statisa od 10.000 vakcina kineskog proizvođača Sinofarm.
Iz Ministarstva zdravlja i Vlade su saopštavali da nijednu donaciju nijesu odbili, a ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je kazala da je „dogovoreno da svaka nabavka vakcine ide direktnim bilateralnim odnosima sa proizvođačima, odnosno sa zemljama iz koje dolaze vakcine“, te da je to i zvaničan stav SZO.
Ipak, da je ministarka mogla da prihvati donacije ovih biznismena, nedvosmisleno je Pobjedi potvrdila Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori.
"Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima pozitivan stav prema donaciji vakcina u pandemiji korona virusa", kazala je ona u februaru prošle godine Pobjedi.
Brajović je za Pobjedu pojasnila da zemlje imaju suvereno pravo da odlučuju o modalitetu nabavki vakcina.
"Saglasnost nacionalnih regulatornih vlasti predstavlja imperativ za „ulazak“ vakcine na nacionalno tržište", navela je Brajović.
Kako je rekla, smjernicama se ističe da, kao i ostale donacije, vakcine podliježu procedurama propisanim za izdavanje dozvola i kontrolu od strane regulatornih vlasti.
U trenutku dolaska prvih vakcina u Crnu Goru, ona je bila, a i ostala još veoma dugo prva u svijetu po broju zaraženih na milion stanovnika.
