Takođe, ekstradicija se može odbiti ako bi ona "očigledno izuzetno teško pogodila osobu čije se izručenje traži zbog njegovih godina, dugog boravka u zamoljenoj državi i drugih ozbiljnih razloga lične prirode".
Prema informacijama "Vijesti", ta zabrana odnosila bi se na sva krivična djela obuhvaćena predloženim ugovorom pa i za djela organi-zovanog kriminala, korupcije i terorizma.
Ista odredba uređuje da ako se izručenje zbog tih razloga ne dozvoli, zamoljena država će ispitati može li se protiv osobe čije se izručenje traži pokrenuti krivični postupak zbog djela na kojem se zasniva molba za izručenje.
0 rezultatima ispitivanja i krivičnog postupka, zamoljena država će obavijestiti državu molilju.
Prema ponuđenom tekstu ostale bi da važe odredbe prema kojima se izručenje radi krivičnog gonjenja dozvoljava samo za krivična djela za koja je, kako prema pravu
države molilje, tako i prema pravu zamoljene države, propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje jedne godine ili se može izreći mjera bezbjednosti, odnosno vas-pitna mera u trajanju dužem od jedne godine...
Ako Crna Gora prihvati predloženi tekst u važećem ugovoru bi se dodala odredba koja predviđa da će se izručenje sopstvenih
državljana, radi krivičnog gonjenja, dozvoliti samo zbog krivičnih djela organizova-nog kriminala, korupcije i te- rorizma, a za druga krivična djela kada je za ta djela propisana kazna zatvora u trajanju dužem od tri godine ili se za ista može izreći mjera bezbjednosti, odnosno vas-pitana mjera u trajanju dužem od tri godine. A izručenje radi izvršenja pravnosnažno izrečene kazne zatvora ili mjere bezbjednosti, odnosno vaspitne mere zbog tih krivičnih djela dozvoliće se ako trajanje kazne zatvora ili mjere bezbjednosti, odnosno vaspitne mjere ili njihov ostatak koji treba da se izvrši, iznosi najmanje šest meseci.
Beograd nudi i rješenje koje predviđa, da ako zamoljena država odbije da izruči svog državljanina, ona će, na zahtjev države molilje, sa do-nijetom odlukom da upozna svoje nadležne organe kako bi oni protiv njega pokrenuli krivični postupak. U tom cilju, kaže se u istom članu, zamoljena država će od države molilje zatražiti dostavljanje odgovarajućih informacija, dokumentacije i predmeta i o svojoj odluci obavijestiti državu molilju.
Ministar pravde Miraš Radović najavio je ranije da će se Vlada o predlogu iz Beograda izjasniti na prvoj sjednici, koja je bila planirana za ovu sedmicu.
Prema predlogu Beograda iz postojećeg ugovora trebalo bi da se briše odredba koja je štitila građane od izručenja ako je na dan odlučivanja o molbi imao status državljanina zemlje kojoj se podnosi molba za njegovo izručenje.
Predloženo je da ostanu odredbe po kojima se neće dozvoliti izručenje osobe koja uživa pravo azila na teritoriji zamoljene države, ako je djelo zbog kojeg se traži izručenje izvršeno na teritoriji zamoljene države, ako se izručenje traži zbog djela koje je po mišljenju zamoljene države, političko krivično djelo ili djelo povezano sa takvim krivičnim djelom, ako se izručenje traži zbog krivičnog djela koje se sastoji isključivo u povredi vojnih dužnosti. Ako djelo zbog kojeg se traži izručenje, nije krivično djelo prema zakonu
zamoljene države i prema zakonu države u kojoj je učinjeno, ako je krivično gonjenje ili izvršenje krivične sankcije zastarjelo prema pravu jedne od država ugovornica. Ako je osoba, čije se izručenje traži zbog istog djela već bila pravnosnažno osuđena ili je protiv njega krivični postupak pravnosnažno obustavljen ili je optužba protiv nje pravnosnažno odbijena, ako je protiv osobe, čije se izručenje traži, zbog istog krivičnog djela pokrenut krivični postupak u zamoljenoj državi.
Prema predloženoj verziji ostala bi i odredba o zabrani izručenje za krivično djelo koje je obuhvaćeno amnestijom u zamoljenoj državi, ako je ta država nadležna da goni za to krivično djelo prema sopstvenom krivičnom zakonodavstvu.
