Izvještaj je otkrio da su ljudi koji žive u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku bili najviše pogođeni. Iz SZO-a takođe poručuju da bi taj trend mogao da se pogorša zbog pandemije korona virusa.
Istraživanje je pokazalo da je rad od 55 sati ili više sedmično povezan sa 35 posto većim rizikom od moždanog udara i 17 posto većim rizikom od umiranja od srčanih bolesti u odnosu na radnu sedmicu od 35 do 40 sati.
Studija, sprovedena sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO), takođe je pokazala da su gotovo tri četvrtine onih koji su umrli usljed dugog radnog vremena bili muškarci srednjih godina ili stariji.
Često su se smrti događale mnogo kasnije u životu, ponekad i decenijama kasnije nakon dugog rada.
Iako studija nije pokrivala period pandemije, zvaničnici SZO-a rekli su da su povećanje rada na daljinu i ekonomsko usporavanje možda povećali rizike povezane sa dugim radnim vremenom.
,,Imamo neke dokaze koji pokazuju da kada zemlje uđu u nacionalnu blokadu, broj odrađenih sati poveća se za oko 10 posto”, rekao je tehnički službenik SZO-a Frank Pega, piše BBC.
U izvještaju se navodi da je dugo radno vrijeme odgovorno za otprilike trećinu svih bolesti povezanih sa radom, što ga čini najvećim teretom profesionalnih bolesti.
Iz SZO-a kažu da poslodavci sada to moraju uzeti u obzir prilikom procjene rizika po zdravlje svojih radnika na radu. Kako kaže Pega, ograničavanje sati bilo bi korisno za poslodavce jer se pokazalo da povećavaju produktivnost.
,,Zaista je pametan izbor ne povećavati radno vrijeme u ekonomskoj krizi”, kaže Pega.
