U nacrtu izvještaja se kaže da Hrvatska treba da nastavi sa potrebnim reformama, posebno u jačanju javne uprave i pravosuđa, nastavku borbe protiv korupcije, osiguranju održivog povratka izbjeglica, pune saradnje s Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i nastavka procesa privatizacije i prihvatanja planova za restrukturiranje za brodogradilišta u poteškoćama.
Svoboda ističe da brzo pristupanje Hrvatske ima i evropsku i regionalnu dimenziju, te da će ono podstaći ostale države zapadnog Balkana da pokrenu i sprovedu reforme vezane za evropske integracije. On je, pak, izrazio zabrinutost istraživanjem Eurobarometra koje pokazuje da većina građana Hrvatske misli da članstvo u EU neće biti od koristi za državu.
Svoboda poziva Hrvatsku da se usredsredi na ona područja u kojima je to tražila i Evropska komisija u svom izvještaju o napretku, objavljenom početkom novembra. Ponovio je ocjenu EK da korupcija ostaje raširena u Hrvatskoj i uključuje skoro sve segmente društva, ekonomije i vlade, ali pozdravlja napore hrvatske vlade u zauzimanju čvrstog stajališta prema svim oblicima korupcije, ističe da vlada treba da posveti posebnu pažnju pravnom i institucionalnom okviru borbe protiv korupcije, uključujući istrage, progon, međuagencijsku i međunarodnu saradnju, i da ima protivkorupcijske slučajeve visokog profila koji su u toku i koji uključuju dvojicu bivših ministara, visoke zvaničnike i brojne direktore državnih preduzeća.
O Svobodinom izvještaju će se najprije raspravljati na Odboru za spoljnu politiku EP. Na osnovu nacrta ovoga izvještaja i amandmana koje će predložiti članovi Odbora, biće izglasan prijedlog rezolucije, koji će onda biti upućen na raspravu i glasanje na plenarnom zasjedanju EP.
