Zdravlje

Nesuglasice EU i Velike Britanije oko nabavke ogolile zabrinjavajuću pojavu

Svjedočimo ružnom vakcinalnom nacionalizmu

Dok siromašne zemlje pokušavaju da se izbore za poručeni kontigent vakcina, Velika Britanijai EU obezbijedile su dovoljne količine da vakcinišu cijelu populaciju i to tri do četiri puta. O fenomenu poznatom kao vakcinalni nacionalizam CNN je istraživao, analizirajući iskustva azijskih i afričkih zemalja.

Svjedočimo ružnom vakcinalnom nacionalizmu Foto: DW
Prevod Portal Analitika
Prevod Portal AnalitikaAutor
CNN AnalizaIzvor

Generalna skupština Ujedinjenih nacija u septembru prošle godine bila je ključni trenutak u pandemiji, kada su lideri počeli da pokazuju određeno jedinstvo dok se broj smrtnih slučajeva na globalnom nivou približavao milionu. Naučili su teške lekcije iz štete koju je nanijela zaštitna oprema za gomilanje, rekli su. Kada bi se razvila vakcina, najranjiviji na svijetu bili bi prvi na redu, tvrdili su.

Vakcine su sada tu i ta solidarnost je pohabana. Između Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije potpuno je nestala i ustupila mjesto sveopštoj borbi oko toga ko ima više prava na desetine miliona doza koje je proizveo britansko-švedski proizvođač ljekova AstraZeneca. U međuvremenu, mnogim zemljama na južnoj hemisferi tek treba da budu isporučene prve vakcine.

Ovo je užasni vakcinalni nacionalizam kojeg su se plašili Svjetska zdravstvena organizacija i drugi zagovornici javnog zdravlja. Nastao je u Evropi, regiji koja se obično može pohvaliti najvećim svjetskim nivoima jednakosti po mnogim mjerilima.

AstraZeneca najavila kašnjenje isporuke

Prepirka se vrti oko dogovora EU sa AstraZenecom, koja je nedavno obavijestila blok da neće moći da isporuči broj vakcina kojima se EU nadala do kraja marta. Lideri EU bijesni su zbog toga što izgleda da kompanija ispunjava svoje isporuke za tržište Velike Britanije, a ne za njihovo.

I dok su žalbe EU uglavnom usmjerene na AstraZenecu, spor je izazvao neprijateljstvo na objema stranama Kanala, dviju strana koje su tek izašle iz prepirki oko uslova njihovog razlaza zbog brexita i to tek nakon četiri godine.

U petak je Brisel uveo kontrolu izvoza vakcina kako bi pratio koliko doza napušta kontinent i kuda idu, u onome što su lideri nazvali mjerom transparentnosti, ali što izgleda kao ciljana zabrana izvoza.

„Mjera nije usmjerena na bilo koju određenu zemlju“, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis tokom medijskog brifinga u Briselu. Ali dok je najavljivao mjeru, objavio je i spisak desetina zemalja izuzetih iz kontrole, uključujući mnoge države sa niskim prihodima. Nije iznenađujuće što Ujedinjeno Kraljevstvo nije bilo na njemu.

„Velika Britanija ima pravno obavezujuće sporazume sa dobavljačima vakcina i ne bi očekivala da će EU, kao prijatelj i saveznik, učiniti bilo šta da poremeti ispunjenje ovih ugovora“, rekao je portparol Dauning strita 10.

EU se poziva na klauzulu o brexitu

EU je takođe rekla da će se pozvati na klauzulu u dogovoru o brexitu za nametanje kontrole izvoza u Sjevernu Irsku kako bi se osiguralo da doze ne idu kroz region u ostatak Velike Britanije. Potom je odustalo od prijetnje u kasnim satima u petak uveče nakon što su britanski i irski lideri zatražili hitno objašnjenje od Brisela zbog izuzetno kontroverznog poteza.

Lideri EU kažu da AstraZeneca daje prioritet Velikoj Britaniji u isporukama. Kao odgovor na to, sprovela je u četvrtak inspekciju fabrike AstraZeneca u Belgiji kako bi se uvjerila da govori istinu o tamošnjim malim zalihama. Neke pristalice čvrste linije brexita uzvratili su poteze, označavajući EU sporom i nesposobnom.

U većini zemalja u razvoju postoji ogroman ojsećaj nervoze: ljudi tamo gledaju kako neke od najbogatijih nacija zasipaju dozama nakon što su u naprednim ugovorima o kupovini otkupili ogroman broj vakcina prije nego što su se čak pokazale efikasnim.

Doktorka Našva Ahmad iz bolnice Saut siti u Karačiju u Pakistanu, rekla je za CNN da su ona i njene kolege nedjeljama čekale da čuju vijesti o pristupu vakcinama.

„To znači da naši zdravstveni radnici i dalje moraju da rade svoj posao beskrajnim satima bez zaštite vakcina. Veoma je teško“, rekla je.

Gomilanje zaliha u bogatim zemljama

U međuvremenu, bogate države nastavljaju da proširuju svoje ionako velike ugovore o kupovini unaprijed. Velika Britanija je unaprijed obezbijedila više od 360 miliona doza i planira da kupi više od 150 miliona od kompanije Johnson & Johnson i Valneve. To bi bilo dovoljno da pokrije skoro četiri puta više od cjelokupne populacije.

EU je obezbijedila skoro 1,6 milijardi doza, dovoljno da pokrije stanovništvo tri puta. I druge zemlje imaju previše zaliha. Na primjer, Kanada je kupila dovoljno da pokrije svoje stanovništvo skoro četiri puta veće od svoje veličine.

Na Svjetskom ekonomskom forumu, koji je prošle nedjelje bio udaljen od švajcarskog Davosa, predsjednik Južnoafričke Republike Kiril Ramafosa napao je bogate nacije zbog gomilanja zaliha vakcinja i pozvao ih da ih dijele sa najugroženijima na svijetu.

"Neke zemlje su prekoračile mjeru i stekle i do četiri puta više nego što je potrebno njihovom stanovništvu, a to je imalo za cilj gomilanje zaliha ovih vakcina. A sada se to radi, isključujući druge zemlje u svijetu kojima je ovo najpotrebnije", rekao je on.

Neravnomjerna distribucija

U očekivanju ovog problema, inicijativa COVAX osnovana je u junu prošle godine sa ciljem da se stave na raspolaganje dvije milijarde doza vakcina za distribuciju u dijelove svijeta u kojima postoje praznine, uglavnom na južnoj hemisferi. Čak će i to pokriti samo oko 20% ljudi u svakoj zemlji koja ispunjava uslove. Zapravo, iste bogate države optužene za gomilanje sredstava doniraju šemu, pri čemu je Velika Britanija najveći donator u jednoj zemlji.

Prepreke za zalihe obnovile su pozive svim zemljama da rade u okviru centralizovanog sistema kako bi se izbegla ova neravnomjerna distribucija Covid-19 vakcina.

„Iako su mnogi pohvalno doprinijeli velikom iznosu novca COVAX-u, oni podrivaju njegovu efikasnost i sveukupne napore da se pandemija što brže okonča za sve kada se istovremeno bave gomilanjem vakcina“, rekao je Obiora Okafor, nezavisni ekspert UN-a za ljudska prava i međunarodnu solidarnost.

Ali izgleda da postoji malo nade da će se to zaista dogoditi. Čini se da je čak i SZO, čiji je šef u septembru rekao da bi početne vakcine trebalo da stignu do „nekih ljudi u svim zemljama, a ne do svih ljudi u nekim zemljama“, izgleda da je izgubila nadu u istinski zajednički odgovor.

Na pitanje CNN-a na brifingu da li Velikoj Britaniji treba dozvoliti da obaveže AstraZenecu da joj prvo obezbijedi doze vakcina, regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge rekao je da „solidarnost ne mora nužno značiti da u svakoj zemlji na svijetu počinje tačno u istog trenutka “.

Portal Analitika