Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Crne Gore Raško Konjević ističe da različita mišljenja unutar koalicije nijesu novost i napominje da će DPS-SDP koalicija opstati ukoliko se budu poštovali međustranački dogovori.
- Koalicija će opstati onoliko koliko se dogovori budu poštovali oko ključnih politika koje se trebaju usaglašavati. Kao što ste vidjeli, čim su dogovori prekršeni kao u Podgorici, SDP je povukao jasan politički potez – napustio je vlast i sada Podgoricom vlada koalicija Mugoše i prosrpskih partija, kaže Konjević u razgovoru za Portal Analitika.
Potpredsjednik SDP nije zagovornik potpisivanja aranžmana sa MMF-om i naglašava da Vlada - ukoliko se odluči za povećanje stope PDV-a i redukciju plata – mora da vodi računa o socijalnoj politici.
- Nijesam pristalica aranžmana sa MMF-om. Imali ste priliku da ovih dana pročitate šta nobelovac Štiglic misli o politici MMF-a. Sugestije treba razmotriti, javno prodiskutovati, ali očekujem da će Vlada mudro pronaći druga rješenja, a ne aranžman sa MMF-om, napominje Konjević i precizira model koji bi trebalo primijeniti u slučaju povećanja stope PDV-a i iznuđene korekcije plata.
- Povećanje PDV-a od 2 procenta poena prema procjenama Centralne banke „poguralo“ bi inflaciju za 1 procentni poen. Ali, u povećanje ne treba ići ishitreno - treba prvo uraditi sve da se na prihodnoj strani dodatno poveća efikasnost u ubiranju poreza, a na rashodnoj ponovo razmotriti mogućnost dodatnih ušteda. Ne očekujem da će se plate u javnom sektoru smanjivati za one čije zarade ne prelaze dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Ukoliko pak to bude neophodno prvo treba ići u korekciju zarada naniže u rasponu od 5-10 odsto u javnom sektoru samo kod onih koji imaju plate veće od dvije prosječne; dakle - nosioci javnih funkcija, direktori i članovi organa upravljanja preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, regulatornim agencijama – ističe Konjević u razgovoru za Portal Analitika.
ANALITIKA: U kojoj mjeri koalicija može uspješno funkcionisati; teško je vjerovati da Vlada može da donosi ozbiljne odluke, imajući u vidu da je u posljednje vrijeme uočljivo toliko razlika između DPS-a i SDP-a?
KONJEVIĆ: Razlike nijesu ništa novo. One su samo ponekad vidljivije, što je to bio slučaj posljednjih mjeseci. Ali to je normalno za koalicije. Pogledajte samo intezivnu debatu koalicionih partnera oko važnih pitanja državne politike, na primjer u Velikoj Britaniji.
Premijer Lukšić ima našu podršku jer u dosta važnih politika, posebno procesu euroatlanskih integracija, imamo saglasnost. Razlike oko buduće strategije za KAP su zaključcima Parlamenta prevaziđene. Jasna je naša dosadašnja razlika oko KAP-a i budućnosti energetskog sistema Crne Gore. Oko zadržavanja državnog vlaništva u EPCG, raskidanja partnerstva sa Rusima, revizije poslovanja KAP-a, obezbjeđivanje novog menadženta Vlada je prihvatila prijedloge SDP-a. Sada je na Vladi da sprovede zaključke i to će biti pod stalnim monitoringom Parlamenta. Ruski partner posljednjim činjenjima nameće potrebu da se njegovom ulogom pozabave i drugi nadležni organi.
ANALITIKA: Može li koaliciona Vlada opstati do jeseni ili nas očekuje izborno proljeće?
KONJEVIĆ: Koalicija će opstati onoliko koliko se dogovori budu poštovali oko ključnih politika koje se trebaju usaglašavati. Kao što ste vidjeli, čim su dogovori prekršeni kao u Podgorici, SDP je povukao jasan politički potez – napustio je vlast i sada Podgoricom vlada koalicija Mugoše i prosrpskih partija.
ANALITIKA: A kolika je odgovornost SDP-a za turbulencije unutar koalicije?
KONJEVIĆ: U slučaju nesporazuma odgovornost uvijek imaju - obje strane. SDP nikad nije bježao od odgovornosti, ali se uvijek trudio da poštuje postignute političke dogovore.
ANALITIKA: Zar se nijeste, prihvatajući opozicioni prijedlog za formiranje Anketnog odbora o privatizaciji Telekoma, politički svetili DPS-u jer Đukanovićeva partija prethodno nije prihvatila Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima?
KONJEVIĆ: Vlada je jednoglasno predložila, a Skupština usvojila izmjene zakona o državnoj upravi. Nakon toga, Vlada je opet jednoglasno usvojila Uredbu o organizaciji rada državne uprave. Tim aktima je jasno definisano da su sada uprave u sastavu ministarstva pa i Uprava policije. Vlada je jednoglasno predložila i Zakon o unutrašnjim poslovima, da bi nakon dva mjeseca poslanici DPS odustali od podrške tom vladinom prijedlogu samo zato što nijesu imali većinu za jedan amandman.
Ne, nije bilo političke osvete SDP-a što se jasno potvrđuje i stavom Vlade u dokumentu koji je upućen Evropskoj komisiji u kojem Vlada pozdravlja korišćenje kontrolnih mehanizama Skupštine afirmišući i činjenicu da je otvorena, po prvi put, nakon nezavisnosti parlamentarna istraga.
ANALITIKA: Oštro distanciranje SDP-a od politike DPS-a u oblasti privatizacije mnogi dovode, čini se sa razlogom, u vezu sa namjerom SDP-a da samostalno izađe na parlamentarne izbore. Hoće li SDP samostalno na izbore?
KONJEVIĆ: SDP je već spremna za samostalni nastup. Nakon samostalnog nastupa u Podgorici, sada na lokalnim izborima u Herceg Novom i Tivtu opet nastupamo samostalno. Sa optimizmom očekujemo izbore. Konačna procjena o načinu nastupa biće predmet odlučivanja naših stranačkih organa kad dođe vrijeme za to.
ANALITIKA: Da li Đukanovićeva izjava da veća članica vladajuće koalicije ne želi partnera „koji će biti opozicija u vlasti“ praktično znači i najavu da DPS neće insistirati na zajedničkom nastupu?
KONJEVIĆ: Šta je stav DPS oko nastupa na izborima ipak morate pitati njihove visoke funkcionere. Vidimo da u Podgorici lokalni DPS može biti u koaliciji i sa prosrpskim partijama, koje je tokom kampanje nazivao „rušiteljima“ Podgorice i Crne Gore. Neka o tome cijene njihovi članovi i simpatizeri.
ANALITIKA: Jesu li, možda, tokom nedavnog susreta u podgoričkom restoranu „Dali“ Đukanović i Krivokapić detaljnije dogovorili o „snižavanju koalicionih tenzija“?
KONJEVIĆ: Što se tiče susreta Đukanovića i Krivokapića, nije se dogodilo ništa nesvakidašnje - lideri partija imaju redovnu komunikaciju i pored jasnih razlika koje su i javno saopštene. To je uobičajeno za odgovorne političke ljude.
ANALITIKA: Prema ocjenama nekih političkih analitičara, koje smo mogli čuti ili pročitati u crnogorskim medijima, SDP-u se ne predviđa dobar izborni rezultat u slučaju samostalnog nastupa – čak neki prognoziraju „teško prebacivanje cenzusa“ iako ste dobili oko 10 odsto na izborima u Podgorici. Otkud ovakve ocjene o snazi vaše stranke?
KONJEVIĆ: Ne bih komentarisao ocjene pojedinih "političkih analitičara", obično novom "analizom" demantuju prethodnu. Dobro je što za svoje procjene ne zalažu ništa više od svog profesionalnog ugleda. A njihov ugled na ovakav način vremenom iščezava. Samo nekoliko dana prije našeg napuštanja vlasti u Podgorici jedan je analitičar tvrdio da se to neće desiti. Onda je jedan drugi, takođe analitičar, prognozirao da SDP neće preći cenzus u Podgorici, a nama su građani na izborima povjerili podršku od – 10 procenata!
Saopštiću precizne podatke za dežurne. U posljednje četiri godine SDP je nastupio samostalno na lokalnim izborima u 9 opština - Podgorica, Kolašin, Cetinje, Tivat, Herceg Novi, Kotor, Andrijevica, Rožaje, Ulcinj. U tim opštinama imamo oko 262.000 birača što je oko 51 odsto ukupnog biračkog tijela. U tih devet opština SDP je osvojio 16.892 glasa ili 10,1 odsto važećih glasova. Naše procjene, utemeljene na ovim rezultatima i istraživanjima javnog mnjenja, ukazuju da podrška našoj politici raste i da je trenutno u rasponu od 11-13 odsto.
To znaju akteri na političkoj sceni i to je razlog što je SDP sve više u fokusu njihove pažnje.
ANALITIKA: Javno se tražili da gradonačelnik Mugoša konkretizuje priču oko navodnih prijetnji koje mu stižu od pojedinih sudija. Zar je moguće da bi neke sudije prijetile gradonačelniku ili to, možda, Mugoša smatra da neko iz suda nastavlja da napada Mugošu tamo gdje je SDP stao?
KONJEVIĆ: Šta drugo tražiti nego da te teške optužbe potkrijepite dokazima. Gospodin Mugoša tvrdi da ima dokaze da dio sudske vlasti radi nezakonito i da za to ima dokumentaciju; da mu prijeti jedan predsjednik suda i da ima pisani dokaz za to. To su ozbiljne optužbe koje se moraju dokazati. Sa mojim stavom se složio i premijer Lukšić u odgovoru na poslaničko pitanje tokom premijerskog sata, kao i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Uputio sam pismo Vrhovnom državnom tužiocu tim povodom tražeći temeljno ispitivanje iznesenih optužbi. Očekujem da će gospodin Mugoša u zakonskoj proceduri ponuditi dokaze pred nadležnim organima. Ukoliko se potvrde njegove tvrdnje to bio bio doprinos borbi protiv kriminala i korupcije što je naša evropska obaveza. Ako se pak utvrdi da to nije tačno, onda će to biti velika javna blamaža onoga ko u javnosti više puta saopštava neistine. Neka sve utvrde nadležni organi i o tome obavjeste javnost. To im je zakonska obaveza.
ANALITIKA: Zbog otežanog punjenja budžeta sve se češće pominje mogućnost aranžmana sa MMF-om. Kakav je Vaš stav o aranžmanu sa MMF-om i da li će SDP prihvatiti ideju povećanja PDV-a?
KONJEVIĆ: Nijesam pristalica aranžmana sa MMF-om. Imali ste priliku da ovih dana pročitate šta nobelovac Štiglic misli o politici MMF-a. Sugestije treba razmotriti, javno prodiskutovati, ali očekujem da će Vlada mudro pronaći druga rješenja, a ne aranžman sa MMF-om.
Što se tiče povećanja stope PDV-a, budžet jeste pod pritiskom. Italija je ušla u recesiju, Španija i Mađarska su pred kažnjavanjem EK zbog deficita. Hrvatska Vlada je u zadnje tri godine dva puta povećavala stopu PDV-a do nivoa od 25 odsto. Samo dvije evropske zemlje imaju niži PDV nego mi.
Povećanje PDV-a od 2 procenta poena prema procjenama Centralne banke „poguralo“ bi inflaciju za 1 procentni poen. Ali u povećanje ne treba ići ishitreno, treba prvo uraditi sve da se na prihodnoj strani dodatno poveća efikasnost u ubiranju poreza, a na rashodnoj ponovo razmotriti mogućnost dodatnih ušteda. Ne očekujem da će se plate u javnom sektoru smanjivati za one čije zarade ne prelaze dvije prosječne zarade u Crnoj Gori. Ukoliko pak to bude neophodno prvo treba ići u korekciju zarada naniže u rasponu od 5-10 odsto u javnom sektoru samo kod onih koji imaju plate veće od dvije prosječne. Dakle: nosioci javnih funkcija, direktori i članovi organa upravljanja preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, regulatornim agencijama i sl...
ANALITIKA: Nema najava velikih direktnih stranih investicija, a oni koji hoće da ulažu žale se da država nije obezbijedila povoljne uslove investitorima i da postoji negativna klima za ulaganje u Crnu Goru. Da li, po Vama, negativna percepcija domaće javnosti zaista „koči“ dolazak investitora ili Crna Gora, prosto, više nije „investicioni hit“?
KONJEVIĆ: Biće nekoliko velikih investicija. Na žalost, ne kako se očekivalo prethodnih godina, prvenstveno zbog produžetka krize. „Katar Diar“ će u naredne dvije godine uložiti oko 250 miliona u resort na području „Plavih horizonata“. Porto Montenegro će nastaviti sa realizacijom investicije kroz izgradnju hotelskih kapaciteta.
Država je obezbjedila konkurentan poreski sistem. Ali mislim da je ključna prepreka nedovoljna postojanost vladavine prava i efikasnost državne administracije. Imali ste priliku da sličnu tezu pročitate od nekih predstavnika američke administracije. Nažalost, bilo je i primjera neodmjerene kampanje dijela javnosti. Nekad se s pravom kritikuju pojedine privatizacije. Bilo je grešaka, ali imamo i vrlo ozbiljnih investitora – Daido metal, Telenor, Societe generale, NLB, Interbru.... i ne mogu se stvari generalizovati.
ANALITIKA: Da li smo proćerdali svojih „pet minuta slave“; koliko je Crna Gora iskoristila vrijeme kada je bila „investicioni hit“?
KONJEVIĆ: Nije iskoristila dovoljno. Mnogi su mislili da će period 2006-2008 trajati vječno. Nažalost, izrazito investiciono interesovanje je stiglo prebrzo nakon nezavisnosti i nijesmo bili spremni da ga na kvalitetan način prihvatimo naročito u dijelu privlačenja green field investicija. Sada je mnogo teže.
ANALITIKA: Kako SDP gleda na najavljeni dijalog čelnika DPS-a sa opozicijom o identitetskim pitanjima?
KONJEVIĆ: Pozitivno. Vlada je predložila ustavne promjene i logično je da kroz dijalog pokušava da obezbjedi dvotrećinsku većinu za promjene u dijelu ustavnog jačanja nezavisnosti pravosuđa. SNP je podržala da se uđe u proceduru ustavnih promjena glasajući za inicijalni prijedlog Vlade. Više puta su rekli da se Ustav u tom dijelu mora mijenjati i na njima je sada da održe javno iskazani stav. Ne očekujem da premijer i vicepremijer pristanu na bilo kakve političke ucjene.
ANALITIKA: Strahujete li od novog uslovljavanja ustavnih promjena političkim ucjenama; da li bi SDP mogla da promijeni svoj „tvrd“ stav makar oko sraćivanja himne za dvije strofe?
KONJEVIĆ: Ustavne promjene koje su predložene i koje je inicijalno podržao SNP ne predviđaju bilo kakve izmjene državnih znamenja. Zna se ustavna procedura za izmjenu Ustava, kao i za promjenu članova kojima su definisani državni simboli. Ukoliko neki dijelovi DPS žele dogovor sa opozicijom oko promjene nekih simbola koje sa nejednakom emocijom slušaju, onda moraju da obezbjede dvije trećine u parlamentu i potvrdu tri petine svih birača na referendumu. SDP zna da građani neće dozvoliti izmjenu simbola.
Draško ĐURANOVIĆ
