Dva švedska dnevna lista, "Aftonbladet" i "Dagbladet", pišu kako se zemlje istočne i srednje Evrope već dugo osjećaju zapostavljene u raspodjeli ključnih dužnosti u Evropskoj uniji i NATO-u.
Navode kako se otvara prostor za aktuelnog rumunskog predsjednika Klausa Iohanisa, estonsku premijerku Kaju Kalas i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Ali, rumunskom predsjedniku mandat ističe tek u novembru 2024. godine, a Kalas se smatra previše neprijateljski nastrojenom prema Rusiji, što Plenkovića stavlja u poziciju favorita, prenose 24sata.hr.
Uticajna figura
Plenković je u švedskoj javnosti i dosad smatran jednim od lidera Evropske narodne stranke i uticajnom figurom u Evropskoj uniji.
Švedski mediji nadalje nagađaju da bi vođenje NATO-a prvi put u istoriji možda mogla preuzeti žena, ali sve tri navedene kandidatkinje imaju određene prepreke i nedostatke. Prije godinu je kao Stoltenbergova nasljednica pominjala se i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.