Profesor sociologije Mladen Živković, kazao je da građansko društvo u Crnoj Gori ima manje preduslove za jačanje u odnosu na Evropu.
“Ono čak i ne postoji, postoji samo kao opozit nacionalnom i ruralnom. Kolektivni identitet je nešto što nas obilježava i sprečava taj razvoj građanskog u pravom smislu te riječi. Mi nemamo politike koje proizilaze iz građanske misli. Bitno je pomenuti da pored toga u čitavom svijetu je ljevici teško da se probije i dođe do izražaja”, kazao je Živković.
Urednik onlajn radija Bruškin Tomislav Žegura, ukazao je na probleme govora mržnje u medijima, vijesti sa trivijalnim sadržajem i netačnim informacijama.
“Društvene mreže su pod znakom pitanja, njihov kontekst i način funkcionisanja takođe. Zbog toga su neprihvatljive šeme po kojima oni funkcionišu”, rekao je Žegura.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić, kazala je da je etika u medijima pod velikim izazovima jer se u cjelokupnom društvu dešavaju velike promjene, počevši od tehnoloških i digitalnih.
“Društvene mreže se ponašaju kao mediji, a nemaju odgovornost koju nose odgovorni i etablirani mediji. Kada govorimo o prostoru mržnje, njega nije više u posljednjih deset godina, već je postao intenzivniji i prisutniji što jeste opasnost i poziv na nasilje”, navela je Nikolić.
Ona je dodala da istraživanja koje je radio Institit za medije pokazuju da se govor mržnje širi putem medija iz regiona, društvenih mreža i desno orijentisani mediji.
“Mi kao građani moramo natjerati medije da budu bolji, a to ćemo uraditi uz pomoću medijske pismenosti koja će mlade generacije usmjeriti na inkluzivnost, toleranciju i odgovornost”, istakla je Nikolić.
Aktivistkinja Paula Petričević, ukazala je da su ključni integritet i poštovanje profesionalnih standarda.
“Pojam građanskog je jedan posebno ambivalentan pojam. Građanin kao pasivni trpilac politike i građanin kao nosilac prava i suvereniteta. Ovo drugo je to određenje na kojem treba da radimo kroz medijsko opismenjavanje. Problem odgovornosti je najbolnija tačka našeg društva. Jer, gdje je svako odgovoran – niko nije odgovoran”, navela je Petričević.
Ona je poručila da je jasno da postoji zasićenost medijskim sadržajima, kao i da je govor mržnje usmjeren na kolektivne odrednice.
“Ono što se dešava sa ženama u javnom prostoru, njihov kolektivitet i pitanje roda uvijek postavlja ženu u neravnopravan položaj. Svim ženama se na osnovu njihovog roda upućuju pretnje, izlažu se javnoj osudi i rijetko se kada u komentarima koji su upućeni muškarcima pominju porodica, pol”, naglasila je Petričević.
Istakla je da dok ne budu bili procesuirani ljudi koji šire govor mržnje, teško će biti napretka.
Govoreći o tome kako koncept odaljavanja od sekularnog društva utiče na mlade, Mladen Živković je rekao da je gora od mržnje ravnodušnost djece prema društvu.
“Pitanje je metodike i vještine, načina na koji će percipirati stvarnost. Debata, građansko vaspitanje i medijska pismenost su tu da budu smjernice i potpora tome. Ako hoćemo da imamo građanina, potrebno je obrazovanje ‘okruglog stola’, a ne frontalno, kako bi učenici znali da je profesor njihovo sredstvo”, naveo je Živković.
Panelisti su se saglasili da je način rada i metodika nastave veliki problem, a upravo njom se djeci daje samostalnost da misle, uče, shvataju.
U toku ove jednodnevne promocije medijske pismenosti u Kotoru, organizovan je i susret direktora osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. Oni su raspravljali o značaju uvođenja obaveznog izbornog predmeta “Medijska pismenost” u srednje škole i izbornog predmeta u osnovne.
Tribinu je organizovao Institut za medije u okviru inicijative “Čitaj između redova” koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici, u okviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine.
