Između Zlatne luke i rta Mala Gora, oko 6 nautičkih milja od Herceg Novog, Plava špilja je pravi prirodni dragulj Mediterana. Ima 30 metara visoke litice, svod od 9 m, dubina vode u pećini je oko 5 m, površinaoko 300m². Ima dva ulaza: manji na južnoj strani i veći (visine 3m i širine 15m) koji se nalazi na jugozapadnoj strani.
Ulazak manjih plovila je oduvijek slobodan za mještane i turiste koje privlači igra svjetlosti na površini mora, tirkizna boja, prozirna čista, topla voda. Kupanje i zaroni u Plavoj špilji, koja je jedan od najljepših prirodnih fenomena u Crnoj Gori,jedinstveni su doživljaj.
Na žalost, posjetilaca i brodova je sve više. Neopisive su gužve u spilji i ispred nje. Kontrole i ograničenja boravka nema. Izduvni gasovi motora zagađuju vazduh, gust saobraćaj ugrožava bezbjednost.
“To je svakodnevni haos. Prevelika je gužva. Najviše je stvaraju gliseri iz Kotora. Nikada ih nije bilo više nego ove godine. Od njih se ne može živjeti. Ne poštuju brzinu plovidbe niti bilo kakve pomorske regule. Prolijeću blizu obale, blizu kupača i brodova u Plavoj špilji. Prave haos, neko može da strada”, priča jedan od hercegnovskih vlasnika izletničke flote “Petar” Vladeta Mirković.
On dodaje da je svakome na volju da ulazi i izlazi iz Plave špilje, a ove sezone su zbog glisera i najveći problemi.
“Konstantno unutra bude najmanje 5 brodova i pio pet-deset glisrea, a ispred špilje 50 glisera i drugih plovila , pogotovo vikendom. Pomorska inspekcija rijetko kada dolazi u kontrolu. Voze strani državljani, zapošljavaju neiskusne ljude i to je veliki rizik. Mora se zavesti red dok ne bude kasno”, upozoprava Mirković.
Mnogi nisu svjesni opasnosti neorganizovane posjete i ulaska u Plavu špilju. Turisti skaču s brodova, ronioci hoće da istražuju, svako bi da napravi fotografije… Sve se dešava “divlje”, bez ikakvih regula.
Opština Herceg Novi, na čijoj teritoriji i dijelu Luštice se nalazi ovaj ugroženi dragulj, a sa njim i posjetioci, kao i JP Morsko dobro morali bi naći rješenje.
Iz Instituta za biologiju mora su još 2019. istražili da u Plavoj špilji ima više zaštićenih vrsta živog svijeta i pripremili su Studiju za JP Morsko dobro. Dali su predlog mjera kako da se riješe problemi.
Smatraju da bi Morsko dobro kao upravljač obalnom zonom, trebalo da odredi ko će upravljati Plavom špiljom. U saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti, Lučkim kapetanijama treba napraviti dobar Plan, odrediti broj plovila koji istovremeno može da uđe u Plavu špilju, redosljed ulazaka i izlazaka. Takođe sključiti korištenje motora sa izduvnim gasovima, ograničiti vrijeme zadržavanja. O načinu boravka i ponašanja, koje je važno za održivost biljnog i životinjskog svijeta, kao i za bezbjednost posjetilaca, moraju svi biti upoznati.
Na žalost, ni poslije pet godina ništa od ovih predloga nije prihvaćeno.
“Sada se ništa ne zna. Najbolje bi bilo da postoji red i da se počne naplaćivatii najavljivati ulazak u Plavu špilju. Onda bismo znali da je bezbjedno ući” , saglasan je, kao i većina vlasnika turstičkih brodova, Mirković.
Ovako, kako ističe,nikada ne znaju šta ih očekuje kada dođu, koliko će čekati ispred i ugrabiti da uđu, hoće li se iznova svađati sa gliserašima, hoće li neko stradati…
Plava špilja za mnoge ostaje najčarobnije mjesto u Boki, ali može postati i ružno iskustvo.
