Dok su se svjetski lideri sastajali na samitu COP26 prošlog mjeseca da bi raspravljali kako se boriti protiv klimatskih promjena, društvenim mrežama su eksplodirale dezinformacije i neistine o klimi.
BBC je proučio neke od najviralnijih tvrdnji iz protekle godine da bi vidjeli što nam one mogu reći o poricanju klimatskih promjena u ovom trenutku.
Tvrdnja: Sunce će se ohladiti, zaustavivši globalno zagrijavanje
Ljudi odavno tvrde, i to netačno, da su promjene u temperaturi u proteklom vijeku samo dio prirodnog zemaljskog ciklusa, umjesto posljedica ljudskih aktivnosti.
Posljednjih mjeseci viđamo novu verziju ovog argumenta.
Hiljade objava na društvenim mrežama, koje stižu do stotine hiljada ljudi u protekloj godini, tvrdi da će „Globalni solarni minimum" dovesti do prirodnog pada temperature, bez ljudske intervencije.
Ali to nije ono što pokazuju dokazi.
Veliki solarni minimum je stvarni fenomen kad Sunce emituje manje energije u sklopu svog prirodnog ciklusa.
Studije sugerišu da bi Sunce stvarno moglo da prođe kroz slabiju fazu u ovom vijeku, ali to će dovesti, u najboljem slučaju, do privremenog hlađenja planete od 0,1 do 0,2 stepena Celzijusa.
To ni izdaleka nije dovoljno da umanji uticaj ljudskih aktivnosti, koje su u posljednjih 200 godina već zagrijale planetu za oko 1,2 stepena Celzijusa i ona će samo nastaviti da raste, premašivši rast od 2,4 stepena Celzijusa do kraja vijeka.
Mi znamo da skorašnji rast temperature nijesu izazvale promjene u sunčevom prirodnom ciklusu zato što se zagrijava sloj atmosfere najbliži Zemlji, dok se sloj atmosfere najbliži Suncu - stratosfera - hladi.
Toplota koja bi se obično otpustila u stratosferu zatočena je gasovima efekta staklene bašte kao što su ugljen dioksid od ljudskog sagorijevanja goriva.
Da temperature na Zemlji izaziva Sunce, očekivali bismo da se čitava atmosfera istovremeno zagrijje (ili ohladi).
Tvrdnja: Globalno zagrijevanje je dobro
Razne objave koje kruže internetom tvrde da će globalno zagrijavanje učiniti djelove Zemlje nastanjivijim i da hladnoća ubija više ljudi nego vrućina.
Ovi argumenti često pažljivo biraju samo činjenice koje im odgovaraju, dok ignorišu one koje ih opovrgavaju.
Na primjer, istina je da bi neki negostoljubivo hladni djelovi svijeta mogli postati lakši za život na neko vrijeme.
Ali na tim istim mjestima bi zagrijavanje takođe moglo da dovede do ekstremnih padavina, utičući na životne uslove i sposobnost uzgajanja usjeva.
Istovremeno, drugi djelovi svijeta bi postali nemogući za život kao posljedica povećanja temperature i rasta nivoa mora, kao što je u slučaju najniže zemlje na svijetu, Maldiva.
Možda će biti manje smrti uzrokovanih hladnoćom.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Lanset, između 2000. i 2019. godine, više ljudi je umrlo kao posljedica hladnog vremena nego toplog.
Međutim, očekuje se da porast broja smrti uzrokovanih vrućinom potre sve te spasene živote.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija (IPCC) kaže da su, sveukupno gledano, „rizici po zdravlje i sredstva za život uzrokovani klimom projektovani da porastu sa globalnim zagrijavanjem od 1,5 stepeni Celzijusa."
Bilo kakve male lokalne koristi od manje hladnih dana očekuju se da budu premašene rizicima od češćih perioda ekstremne vrućine.
Tvrdnja: Akcija povodom klimatskih promjena će osiromašiti ljude
Česta tvrdnja onih koji se protive naporima u borbi protiv klimatskih promjena je da su fosilna goriva bila ključna za podsticaj ekonomskog rasta.
Dakle, ograničavanje njihove upotrebe, glasi ovaj argument, neizbježno će dovesti do smanjenja tog rasta i povećanja životnih troškova, što će se najviše negativno odraziti na najsiromašnije.
Ali ovo nije kompletna slika.
Fosilna goriva su pokretala vozila, fabrike i tehnologiju, omogućivši ljudima u posljednjem vijeku da prave stvari na nivou i pri brzini koja je prethodno bila nezamisliva.
To je omogućilo ljudima da prave, prodaju i kupuju više stvari, kao i da se obogate.
Ali prestanak korišćenja uglja ne znači povratak u dane kola koja vuku volovi i mašina koje se pokreću ručno - sada imamo tehnologije koje mogu da obavljaju sličan posao.
Na mnogim mjestima, obnovljiva električna energija - pokretana vjetrom ili sunčevom energijom, na primjer - sada je jeftinija od električne energije na ugalj, naftu ili gas.
S druge strane, studije predviđaju da ako ne budemo učinili nešto povodom klimatskih promjena do 2050. godine, globalna ekonomija bi mogla da doživi pad od 18 odsto zbog štete koju će načiniti prirodne katastrofe i ekstremne temperature na zgradama, životima, kompanijama i zalihama hrane.
Tvrdnja: Obnovljiva energija je opasno nepouzdana
Objave sa dezinformacijama u kojima se tvrdi da se neuspjesi obnovljive energije doveli do nestanaka struje postale su viralne početkom godine, kad je masivan kvar električne mreže ostavio milione Teksašana u mraku i bez grijanja.
Ove objave, koje su preuzeli brojni konzervativni mediji u SAD, pogrešno su okrivili vetrogeneratore za nestanke struje.
Da li su smrznuti vetrogeneratori krivi za nestanak struje u Teksasu?
„Nestanci struje su artefakt lošeg upravljanja proizvodnjom i distribucijom električne energije", kaže Džon Glujas, izvršni direktor Instituta za energiju Daram.
On kaže da je tvrdnja da obnovljiva energija dovodi do nestanaka struje „besmislica… Venecuela ima nafte u izobilju i česte nestanke struje."
Prema Dženi King iz ekspertske grupe IDS Global, ova diskreditacija obnovljive energije „ključna je linija napada onih koji žele da očuvaju zavisnost od nafte i gasa i subvencije za njih."
Kritičari programa za obnovljivu energiju takođe tvrde da ova tehnologija ubija ptice i slijepe miševe, ignorišući studije da pogoni na fosilna goriva ubijaju mnogo više životinja.
Nema sumnje da vjetrogeneratori ubijaju neke divlje životinje, uključujući ptice.
Ali prema LSE-ovom Istraživačkom institutu za klimatske promjene i životnu sredinu:
„Dobrotvorne organizacije za konzervaciju smatraju da korist po svijet divljine od ublažavanja klimatskih promjena daleko nadmašuje rizike, pod uslovom da se sprovodi pravilna planska kontrola, uključujući pažljiv odabir lokacija."
