Svaka od 32 zemlje članice prihvatila se na junskom samitu u Hagu da značajno poveća odbrambene troškove u narednoj deceniji pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa.
Nakon decenije od prvobitnog zahtjeva za povećanje izdvajanja, sve članice su postigle postavljeni zadatak pri čemu postoje brojna negodovanja o novom zahtjevu od pet posto BDP-a za odbranu.
Zapravo, pet posto za odbranu predstavlja kumulativnu vrijednost u kojoj se 3,5 posto odnosi na osnovnu potrošnju na odbranu i 1,5 posto na širi spektar područja poput infrastrukture i cyber sigurnosti.
Trenutno sve zemlje saveza zajednički izdvajaju približno 1,5 biliona dolara za odbranu što predstavlja značajno veći iskorak nego što je očekivano.
Druga etapa ruske agresije na Ukrajinu kao i dolazak Donalda Trampa u Bijelu kuću uz procjene NATO članica da bi Rusija mogla izvršiti napad na savez u toku narednih pet godina, ključni su faktori zbog koji je inicirana potpuna reorganizacija saveza.
Takođe, dok neke evropske zemlje zaostaju u potrošnji na odbranu, članice NATO-a sa istoka Evrope poput Poljske i baltičkih država, već su na putu da dostignu pet posto BDP-a u narednih nekoliko godina.
