Svi aparati za vještačko disanje prije postavljanja na pacijenta su provjereni po protokolu, a to je urađeno i sa respiratorima koji su zbog očitavanja greške poslati u Tursku na provjeru i vraćeni ispravni i provjereni. To je Pobjedi kazala Specijalista anesteziologije sa reanimatologijom i subspecijalista intenzivne medicine u Kliničkom centru dr Vesna Orlandić-Čejović.
Sva 33 respiratora koje je Crnoj Gori isporučila turska firma Denizler su, prema dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, novi, nekorišteni i provjereni jedan po jedan. Crna Gora je u martu prošle godine kupila respiratore ukrajinskog proizvođača UTAS i za to platila oko 600.000 eura. U dokumentaciji i prepisci u koju je Pobjeda imala uvid, piše da su svi respiratori testirani i isporučeni kao ispravni, novi, te da nikad nijesu korišćeni prije toga ,,ni u jednoj bolnici ili bilo gdje drugo“.
Dr Vesna Orlandić-Čejović je Pobjedi kazala da svaki radni dan anesteziološke ekipe počinje i završava se provjerom funkcionisanja svih aparata koji mogu biti korišćeni u liječenju.
- Kod postojanja makar i male sumnje u adekvatnost opreme, ona mora biti van upotrebe i zamijenjena, bilo da se radi o potpuno novoj ili već korištenoj – kazala je dr Orlandić-Čejović, naglasivši da joj je kao anesteziologu-intenzivisti mjesto u neposrednom zbrinjavanju oboljelih, pa i oboljelih od kovida-19.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i direktorka Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović sazvali su prije dvije sedmice konferenciju za medije na kojoj su saopštili da 24 od kupljena 33 respiratora u martu prošle godine ne rade, te da su ,,stari i neispravni“.
Dr Orlandić-Čejović je Pobjedi kazala da je već na početku, nakon izvjesnog broja sati rada na pacijentima, jedan broj aparata pokazivao ,,otklon od zadovoljavajućih parametara“.
- Ti aparati su odmah zamjenjivani, a ostale smo provjerili i tom prilikom konstatovali da jedan broj ne može proći rutinsku provjeru ili čekiranje i samim tim se ne može postaviti na pacijenta. Par aparata signalizirao je hardversku grešku. To je bio dovoljan razlog da pismeno obavijestimo tadašnji menadžment KCCG o postojećim nepravilnostima i ovi respiratori su odmah povučeni iz kliničke upotrebe – kazala je dr Orlandić-Čejović.
Pobjeda je imala uvid u taj izvještaj o prijavljenim greškama na respiratorima marke Uvent i Flexi Mag koji su 16. aprila prošle godine tadašnjem direktoru KCCG dr Jevtu Erakoviću podnijeli dr Orlandić-Čejović kao i anesteziolog dr Ljubica Radunović.
U tom dokumentu se između ostalog navodi i da iako su ,,inkorporirani sofisticirani modovi za ventilaciju ovih pacijenata, većina aparata ne isporučuje zadate ili njima približne vrijednosti, te da je ukupan broj ovih aparata 15+2“.
Dr Orlandić-Čejović je kazala da su u tom periodu bili dostupni već postojeći respiratori u Kliničkom centru od kojih su neki, iako stariji od 10 godina funkcionisali kako treba.
Bio je i izvjestan broj nabavljenih novih respiratora, što je, kaže dr Orlandić-Čejović u potpunosti zadovoljilo potrebe i kvalitet liječenja pacijenata.
Komentarišući navode o tome da li se radi o novim ili polovnim respiratorima, naša sagovornica je kazala da je svaki respirator koji može spasiti život, bilo novi ili već korišteni dobrodošao posebno u okolnostima kakve su bile u tom periodu. Važno je da oni posjeduju sertifikat o servisiranju i garanciji, kao i da prođu tehnički prijem.
- Prije godinu dana svi smo svjedočili scenama iz okruženja kada su kolabirali mnogo opremljeniji i uređeniji zdravstveni sistemi od našeg. Sjetimo se samo novinskih naslova kako nema dovoljno respiratora i kako respiratori škode pacijentima. Sjetimo se očaja ljekara koji su bili prinuđeni da biraju kog pacijenta neće postaviti na respirator. U tom periodu prioritet je bio obezbijediti dovoljan broj i dostupnost bolničkih postelja sa karakteristikama intenzivnog liječenja - kazala je dr Orlanić-Čejović.
Denizler kompanija u mejlu Kliničkom centru, što je Pobjeda ranije objavila, tvrdi da nijedna mašina nema nikakav problem. Takođe, 12 respiratora koji su upućeni na pregled su vraćeni sa izvještajima ist potvrdama o ispravnosti.
U odgovoru turske kompanije Denizler piše i da se održavanje mora uraditi svakih pola godine bez obzira da li je istema korišten ili ne. Oni su kazali da su aparati ispravni, ali da su ,,gasni sistemi u crnogorskim bolnicama istema da je moguće da je prilikom upotrebe ventilatora u kovid cenrima došlo do curenja iz tih istema u ventilatoru“.
Profesija talac politike
Dr Orlandić-Čejović je upozorila da je u našem društvu profesija postala talac politike, te da političko djelovanje najčešće kod građana izaziva nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu.
Ona je istakla da je javnosti malo poznat profil anesteziologa i specifičnosti te grane medicine po kojima je u svijetu prepoznata i priznata.
- Okosnica anesteziologije i Intenzivne medicine jeste procedura vještačkog disanja. Za uvod u svaku totalnu anesteziju, kao i za liječenje kritično oboljelih, anesteziolog postavlja pacijenta na vještačko disanje. Edukacija o ovoj proceduri počinje prvim danom početka specijalizacije i prožima cio radni vijek jednog anesteziologa. Tako da se može reći da anesteziolozi suvereno vladaju ovim poljem – nagalsila je dr Orlandić-Čejović.
Kako funkcioniše vještačko disanje?
Dr Orlandić-Čejović objašnjava da vještačko disanje ili mehanička ventilacija predstavlja kompleksan odnos između pacijenta i aparata u kome aparat u određenom vremenskom periodu zamjenjuje funkciju pluća pacijenta i time daje mogućnost oporavka.
Ona je kazala da je uloga aparata da isporučuje pacijentu kiseonik u potrebnim koncentracijama, protocima i pod kontrolisanim pritiscima i da se ovo može postići neinvazivnim i invazivnim načinom. Prvi podrazumijeva da je pacijenat svjestan, a invazivan način zahtijeva postavljanje cjevčice za disanje preko koje se pacijent povezuje sa aparatom.
- Svakako da sama procedura nije bez mogućih komplikacija i dosadašnja iskustva pokazuju da je strategija takozvane protektivne plućne ventilacije smanjila mogućnost njihove pojave i uvedena je kao standard u svakodnevnu upotrebu, pa i kod nas – ističe dr Orlandić-Čejović.
Današnji respiratori su, prema riječima naše sagovornice, kompjuteri koji u svojoj strukturi posjeduju konvencionalne i savremene metode vještačkog disanja, sisteme samokontrole, monitoringa i alarma.
- Kompleksna procedura vještačkog disanja zahtijeva kontinuirano praćenje životno važnih funkcija pacijenta i stalno prisustvo edukovane ekipe – objasnila je dr Orlandić-Čejović.
Na vještačko disanje se postavlja pacijent kada je funkcija disanja neadekvatna sama po sebi ili u kombinaciji sa drugim životno važnim funkcijama.
- Samim tim predstavlja proceduru koja se primjenjuje u teškim oblicima bolesti. Bitna je u spašavanju života i kada se izvodi u prisustvu edukovanog tima, adekvatne opremljenosti, uz primjenu standarda i protokola ne predstavlja opasnost za pacijenta – nagalašava ona.
