A sada – grubo kočenje. Dok se u svijetu video igrica ide ka sve većem realizmu, Super Mario se vraća svojim korijenima i dvodimenzionalnosti –jednom riječju – u osamdesete prošloga vijeka. To liči na grub šamar svim propagatorima tehnoloških inovacija po svaku cijenu.I zaista, gledajući predpremijerno novu igricu, prelazeći sa jednog na drugi nivo prepun jarkih boja, nastanjenih fantastičnim, skoro psihodeličnim bićima, igraču se čini da je ušao u mašinu ukotvljenu u neko daleko vrijeme.Naravno, danas se može igrati u četvoro. Ali, riječ je o sekundarnim detaljima u odnosu na suštinski izbor.
"Mario je prošao razne faze", objašnjava Mijamoto. "Od one sa početaka trodimenzionalne grafike, pa do posljednjih izdanja na Wii. Ali, uvijek je bio glavni junak jednostavnih i lako shvatljivih igrica. U Novom Super Marijusve što treba raditi jeste pritiskati jedan taster za različite faze. I što se više ide naprijed, postaje se sve bolji i veće je zadovoljstvo.” Formula koja je funkcionisla prije 20 godina funkcioniše i danas.A u 20 godina vidjeli smo zaista puno toga. Ali, na jedan ili drugi način, sve to narativno i vizuelno pripada Holivudu.Uostalom, naredne godine u prodavnice stižu prvi TV aparati koji će podržavati filmove i video igrice u 3D formatu.A Super Mario, tako arogantno, ide u suprotnom smjeru!
"3D je tehnologija prošlosti”, tvrdi Šigeru Mijamoto. "Mi smo razvili Virtual Boy, trodimenziolanu igricu, još 1995. I nije išla dobro. Mnoge kompanije koje proizvode tehničke aparate, poput televizora, ulažu u 3D zato što nemaju boljih ideja i boljih stvari da pokažu. Ne znači da i onaj ko proizvodi video igrice, treba da ide istim putem kao onaj ko proizvodi televizore. Dešava se ista stvar i sa filmom. Ali, fenomen je limitiran na Holivud. U Japanu, bioskopi nisu opremljenu za 3D format filmova. I mislim da je isti slučaj sa mnogim drugim zemljama. Mi u Nintendu opredijelili smo se za jednostavnost. Napraviti nešto što za klijenta ima smisao, ne znači isključivo proizvesti nešto tehnološki napredno. Ponekad je samo riječ o pravoj kombinaciji tehnologija koje godinama postoje.” Uglavnom, u Nintendu idu na zabavu, a ne iskazivanje moći igrača. To je mantra koja u Kjotu, rodnom mjestu Super Marija, opsesivno ponavljaju od kada su se vratili na vrh poslije decenije Sony-jeve dominacije sa PlayStation jedan i dva.
