Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) ocjenjuje da u ovom trenutku nema osnova za uvođenje posebnih zdravstvenih mjera, nadzora ili ograničenja za putnike koji dolaze iz Ruske Federacije. Povod je smrt zaposlene u Institutu za borbu protiv kuge u Irkutsku, kod koje se sumnjalo na plućnu kugu.
“Na osnovu trenutne epidemiološke procjene rizika, ne postoje indikacije za uvođenje posebnih zdravstvenih mjera, nadzora niti ograničenja za putnike u međunarodnom saobraćaju koji dolaze iz Ruske Federacije”, odgovorili su iz IJZCG-a na pitanja Pobjede.
Dijagnoza
Laboratorijska tehničarka Instituta za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka u Irkutsku, stara 28 godina, preminula je prošle sedmice. Ruska sanitarna služba Rospotrebnadzor saopštila je da joj je dijagnostikovana pneumonija neutvrđenog porijekla.
Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev sastao se u petak sa šeficom Rospotrebnadzora zbog, kako je naveo, sumnje na slučaj posebno opasne infekcije kod stanovnika regiona. Stacionar bolnice u Šelehovu stavljen je u karantin, što je potvrdio i gradonačelnik tog grada.
Prema pisanju ruskih medija, pod medicinskim nadzorom našlo se oko 200 osoba koje su bile u kontaktu sa preminulom, ali taj broj ruske vlasti nijesu zvanično potvrdile. Guverner Kobzev je u ponedjeljak saopštio da u njenom tijelu nijesu pronađeni mikroorganizmi povezani sa njenim radom. Rospotrebnadzor tvrdi da je situacija u Irkutsku i Šelehovu stabilna.
Institut u kojem je radila proučava opasne patogene, među kojima je i uzročnik kuge, u dijelu Sibira gdje je kuga, kako navodi SZO, prirodno prisutna kod divljih životinja. State Department je saopštio da situaciju prati zajedno sa američkim Centrom za kontrolu bolesti (CDC) i pozvao Moskvu na transparentnost.
IJZCG pažljivo prati
Iz Instituta navode da događaj u Irkutskoj oblasti prate „kontinuirano i pažljivo“, oslanjajući se na zvanične izvještaje međunarodnih zdravstvenih autoriteta. Prema dosad dostupnim podacima, kod preminule je zvanično dijagnostikovana pneumonija neutvrđene etiologije, dok sumnja na plućnu kugu nije zvanično potvrđena.
“Naglašavamo da u ovom trenutku nema potvrđenog slučaja kuge niti registrovanog širenja infekcije među kontaktima. Zvanične informacije ukazuju na to da kod osoba koje su bile pod medicinskim posmatranjem nijesu zabilježeni znaci obolijevanja”, ističu iz IJZCG-a.
Situaciju, kako kažu, prate u saradnji sa partnerima i međunarodnim institucijama. Eventualne korekcije mjera preduzimale bi se isključivo u skladu sa novim potvrdama i naučno utemeljenom procjenom rizika.
SZO: Rizik za Evropu veoma nizak
Prema informacijama IJZCG-a, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontaktu je sa zdravstvenim vlastima Ruske Federacije radi provjere okolnosti slučaja, dodatne laboratorijske dijagnostike i epidemiološkog nadzora nad kontaktima. Budući da slučaj nije potvrđen, ni SZO ni Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) dosad nijesu izdali zvanična upozorenja ni preporuke putem javnih kanala.
Portparol SZO Kristijan Lindmajer rekao je u utorak novinarima u Ženevi da uzrok smrti zvanično nije potvrđen i da su laboratorijska ispitivanja u toku. Prema početnoj procjeni SZO, rizik je umjeren do nizak za Irkutsk, nizak za Rusku Federaciju u cjelini, a veoma nizak za evropski region SZO, kojem pripada i Crna Gora.
SZO je prenijela i odgovor ruskih zdravstvenih vlasti da u Irkutsku nije zabilježen slučaj kuge i da ni kod bliskih kontakata preminule nije pronađen uzročnik kuge niti drugi visokorizični patogen. SZO, kako se navodi, i dalje čeka potvrdu ruske strane o tome koji je uzročnik izazvao pneumoniju.
Ni u Srbiji, prema dostupnim informacijama, nijesu uvedene posebne mjere.
U slučaju sumnje
U slučaju sumnje na kugu ili drugu zaraznu bolest sa visokim rizikom po javno zdravlje, zdravstveni sistem Crne Gore, kako objašnjavaju iz IJZCG-a, aktivira standardne protokole za postupanje sa posebno opasnim zaraznim bolestima.
Postupak obuhvata hitno prijavljivanje sumnje, epidemiološko ispitivanje, identifikaciju i praćenje kontakata, odgovarajuće mjere izolacije i upućivanje pacijenta u zdravstvenu ustanovu koja može obezbijediti adekvatan nivo izolacije i liječenja. Ključnu ulogu u epidemiološkom nadzoru, procjeni rizika i koordinaciji mjera ima Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti IJZCG-a.
Kapaciteti za liječenje i dijagnostiku
Iz Instituta tvrde da crnogorski zdravstveni sistem ima „prostorne, kadrovske i terapijske kapacitete“ za kliničko zbrinjavanje, izolaciju i liječenje pacijenata kod kojih se posumnja na infekciju bakterijom Yersinia pestis, uz potpunu primjenu mjera zaštite zdravstvenog osoblja.
Kada je riječ o laboratorijskoj dijagnostici patogena koji zahtijevaju visoke nivoe biološke sigurnosti (BSL-3 i BSL-4), uzorci se, kako navode, uzimaju, pakuju i transportuju po najstrožim međunarodnim standardima.
“U slučaju potrebe za konačnom potvrdom specifičnih uzročnika koji zahtijevaju posebne biosigurnosne uslove, dijagnostika se organizuje i u saradnji sa ovlaštenim referentnim laboratorijama SZO-a i Evropske unije”, pojašnjavaju iz IJZCG-a.
Posljednja kuga prije tri vijeka
Prema podacima Instituta, u Crnoj Gori tokom posljednjih nekoliko decenija nije registrovan nijedan slučaj kuge kod ljudi.
“Posljednji istorijski zabilježeni slučajevi i epidemije kuge na teritoriji današnje Crne Gore datiraju iz 18. Vijeka”, kazali su iz IJZCG.
