Jubilarni Deseti kongres Socijalističke narodne partije 30. avgusta mogao bi biti novi prelomni trenutak za ovu političku organizaciju, s obzirom na višemjesečna međusobna trvenja njenog članstva, pa čak i najava istupanja iz stranke.
Aktuelni predsjednik Vladimir Joković, koji je na čelu stranke od 2017, od početka godine najavljuje da će se kandidovati za još jedan predsjednički mandat, a zatim je i aktuelni potpredsjednik Dragoslav Šćekić ozvaničio da će biti u trci za najvišu poziciju u SNP-u. Zbog toga je Joković odlučio da pobjedu u tom nadmetanju osigura po bilo koju cijenu.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, u slučaju da ne bude ponovo reizabran za lidera SNP-a, Joković bi ostao i bez fotelje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Taj resor jedan je od rijetkih koji na raspolaganju ima značajna sredstva iz fondova Evropske unije, a koji je u više navrata pominjan zbog nezakonitosti.
BITKA ZA FUNKCIJU
Kada je stranka sredinom januara obilježavala dan osnivanja, već je bilo jasno da postoje pukotine koje će biti teško zatvoriti. Joković je tada naveo kako je partija na čijem je čelu, „kroz promjene i iskušenja, uvijek znala zašto postoji i kuda ide“. A promjene su bile u vidu novog Statuta SNP-a, prema kojem Joković više nije imao pravo da se kandiduje za šefa partije.
I tada je krenula otvorena „bitka“ za najvišu poziciju u toj stranci aktuelne vladajuće većine.
Želji Jokovića da se opet nađe na tom mjestu prvo je udovoljila Statutarna komisija SNP-a, na što je on kazao kako „ukoliko bude predložen, neće bježati od te funkcije“.
- Niko ne može samostalno da se kandiduje. Kandidaturu mogu predložiti partijski organi. Statutarna komisija je odlučila da statut ne može važiti retroaktivno. Ako me predlože i ako budem izabran - neću bježati od tog rješenja. Spreman sam da podržim i mlade snage - rekao je Joković.
S druge strane, Šćekić je u svojoj kandidaturi poručio da partiji „prijeko trebaju reforme“ i da očekuje da bude izabran za predsjednika na predstojećem Kongresu.
- Potrebno je otvaranje novog poglavlja. Imamo ozbiljan potencijal i kvalitetne ljude koji nijesu dobili šansu. Spoj mladosti i iskustva može nas dovesti do većeg nivoa podrške. Vjerujem da možemo da uradimo nešto dobro za SNP – kazao je potpredsjednik stranke.
Kada je krenula potraga za podrškom unutar opštinskih odbora, SNP je počela da „drmusa“ nova afera. Naime, na sjednici Glavnog odbora SNP-a krajem juna, Joković je tražio da predsjednik OO Herceg Novi Milan Jančić „podnese odgovornost zbog loših rezultata“, što je izazvalo burne reakcije. Takođe se založio za „tihi kongres“ sa manjim brojem delegata, što su članovi odbora odbacili. Protiv je bio i sam Šćekić, te je poručio da „SNP-u treba snažan kongres sa istim brojem delegata kao ranije“, za što je bila i većina prisutnih.
SLUČAJ HERCEG NOVOG
Uslijedila je „odmazda“ – raspuštanje OO Herceg Novi, na koju su Jančić i članovi tog stranačkog tijela reagovali da je „donesena bez poštovanja statutarnih procedura i pod političkim pritiskom“. Takođe su optužili Jokovića da sprovodi „partijsku čistku“, eliminišući neistomišljenike i one koji zagovaraju reforme i uključivanje mladih. Jančić je posebno osporio legitimitet učesnika elektronske sjednice Glavnog odbora na kojoj je odlučeno o raspuštanju odbora Herceg Novi, navodeći da su glasali i članovi koji formalno ne mogu biti u Statutarnoj komisiji, te da nije bilo ni validnog zapisnika. Kako je precizirao, „članovi su pod pritiskom glasali za rješenja koja nemaju zakonsku ili statutarno validnu osnovu“, čime je „izvršen pravni i politički puč“ u partiji. Ocijenio je da su unutarpartijske procedure zloupotrijebljene zarad kontrole nad partijskim strukturama u susret kongresu SNP-a.
Kao odgovor na samovolju Jokovića, u Herceg Novom je formirana radna grupa s ciljem pripreme nove Izborne konferencije za formiranje Opštinskog odbora SNP-a. Konferencija je najavljena za 10. avgust, a jedini kandidat za predsjednika OO je Igor Svilanović, koji ima podršku većeg dijela članstva - uključujući i Jančića.
Vrh partije, očekivano, odmah je uputio upozorenje: da je Glavni odbor SNP-a već donio odluku o raspuštanju odbora u Herceg Novom, te da sve aktivnosti mimo ove odluke nemaju statutarni legitimitet. Uz to, Izvršni odbor Glavnog odbora partije proglašen je trenutno „jedinim ovlašćenim tijelom koje može obavljati funkcije Opštinskog odbora“ u tom bokeljskom gradu. Uz to, istakli su kako svako djelovanje mimo zvaničnih odluka Glavnog odbora predstavlja „grubo kršenje Statuta, unutrašnjih akata i pravnih normi“, te može dovesti do „pokretanja statutarnih mjera prema pojedincima koji to prekrše“.
Prema ovakvim najavama, velika je vjerovatnoća da će se u nedjelju znati da li će članstvo SNP-a nastaviti da se osipa ili će pokušati da vrate red u stranci koja je imala značajno učešće na crnogorskom političkom nebu u protekle skoro tri decenije. Kristina JERKOV
Sve diobe SNP-a
Za 27 godina postojanja, na crnogorskoj političkoj sceni nije bilo političkog subjekta koji je iznjedrio više novih stranaka od SNP-a.
Prvi se dogodio 2001, samo tri godine nakon nastanka, kada je osnivač stranke Momir Bulatović napustio redove SNP-a i formirao Narodnu socijalističku stranku.
Pred parlamentarne izbore u septembru 2006. godine – prve u nezavisnoj Crnoj Gori – partiju je napustio jedan od njenih ključnih ljudi Zoran Žižić. Uz dio nekadašnjeg članstva SNP-a, formirao je Demokratsku stranku jedinstva.
Dijeljenje stranke i članstva ponovo je bilo aktuelno 2012, kada je Milan Knežević odlučio da predvodi vlastitu grupu birača, koja je nedugo zatim prerasla u Demokratsku narodnu partiju.
Konačno, podjele sa stranačkog kongresa održanog 2014, rezultirale su novim osipanjem SNP-a. Tada su partiju napustili mahom mladi ljudi predvođeni Aleksom Bečićem koji je naredne godine postao lider novoosnovane Demokratske Crne Gore (Demokrata).
