Društvo

INTERVJU: Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić

Sudije ne dotiču pritisci preko medija

Oni koji su nezadovoljni sudskim odlukama veoma su glasni da su one posljedice neznanja, korupcije i slično, dok su zadovoljni veoma tihi, jer je sud samo radio svoj posao. U javnosti se mogu čuti samo negativni tonovi koji stvaraju potpuno obrnutu sliku od sudijske stvarnosti. To najbolje ilustruje da svaka presuda Evropskog suda u kojoj je konstatovana povreda ljudskih prava nalazi put do medija, dok više od 90 odsto drugih predstavki koje su odbačene, ostaju samo u statistikama koje malo ko čita

Boris Savić Foto: Pobjeda
Boris Savić
PobjedaIzvor

Sudije Višeg suda u Podgorici, kao i sve njihove kolege u Crnoj Gori, obučeni su da ih ne dotiču pritisci kroz medijska oglašavanja političara, nevladinih organizacija, pa i pojedinih učesnika u sudskim postupcima – kazao je predsjednik Višeg suda Boris Savić u intervjuu Pobjedi, navodeći da osim nosioca sudijske funkcije i drugi segmenti društva treba da grade i čuvaju autoritet sudstva.

On je istakao da je broj zaostalih predmeta u podgoričkom Višem sudu na kraju 2020. godine manji od broja zabilježenih na kraju 2019. godine i odao priznanje sudijama i svim zaposlenima na izvanrednim rezultatima koje su ostvarili uprkos rizicima po sopstveno zdravlje i živote porodica.

POBJEDA: Da li osjećate pritisak političara, nevladinih organizacija i medija u smislu očekivanja presuđenja u nekim predmetima i kako se nosite sa tim?

SAVIĆ: Ni ja lično, niti institucija iz koje dolazim dosad nijesu trpjeli bilo kakve neposredne pritiske. Postoje pritisci kroz razna medijska oglašavanja političara, nevladinih organizacija, pa i učesnika sudskih postupaka koji kroz svoje želje o ishodima sudskih postupaka vrše pritisak na sud i za to uvijek dobiju onoliku medijsku podršku koliko traže. Naravno da su sudije od samog početka karijere obučeni da ih takvi pritisci ne dotiču i uvjeren sam da nijednom sudiji u Crnoj Gori ne predstavljaju problem.

Sa druge strane, bojim se da je potrebno još mnogo uraditi da bi shvatili da ne samo sudije kroz svoje odluke već i mnogo drugih segmenata koji postoje u društvu treba da grade i čuvaju autoritet sudstva.

U situaciji kada su oni koji su nezadovoljni sudskim odlukama veoma glasni u stavovima da su takve odluke posljedice neznanja, korupcije i slično, a oni koji su zadovoljni veoma su tihi jer je sud samo radio svoj posao, u javnosti mogu da se čuju samo negativni tonovi koji stvaraju potpuno obrnutu sliku od sudijske stvarnosti.

POBJEDA: Možete li to da ilustrujete nekim primjerom?

SAVIĆ: Svaka presuda Evropskog suda u kojoj je konstatovana povreda ljudskih prava će sigurno naći svoj put do medija, a više od 90 odsto drugih predstavki, koje su odbačene, ostaće samo u nekim statistikama koje malo ko čita.

U domaćim okvirima, takođe, svaka ukinuta odluka biće komentarisana kao neznanje sudije, a podatak koji ne privlači pažnju je da je broj ukinutih odluka na nivou Crne Gore u posljednjoj izvještajnoj godini bio preko 17 odsto i to računajući samo one odluke koje su bile napadane žalbom, a kada bi se gledale sve odluke - govorili bismo o samo nekoliko procenata.

POBJEDA: Kako je Viši sud u Podgorici funkcionisao u vrijeme korone koja je još aktuelna i uticala je da se promijeni ponašanje u svim sferama života? Koliko je sudija i ostalih službenika bilo u samoizolaciji zbog kovida-19?

SAVIĆ: Imajući u vidu da su u Višem sudu u Podgorici zaposlene 164 osobe, da je riječ o državnom organu čiji je rad tako organizovan da se svakodnevno dolazi u kontakt sa velikim brojem ljudi, jasno je da je riječ o izuzetno rizičnom mjestu za kontakt sa virusom. Znajući to, od početka epidemije preduzimali smo rigorozne mjere radi prevencije, ali nijesmo uspjeli da izbjegnemo neizbježno, tako da smo u dosadašnjem periodu imali 27 pozitivnih na korona virus i znatno više onih koji su zbog samoizolacije bili kraće ili duže vremena odsutni. Ostali smo, na žalost, i bez jednog člana kolektiva od kojeg, zbog ovakve situacije, nijesmo ni uspjeli da se oprostimo na način kako je on to zasluživao. Tek kada se sve završi, moći ćemo da napravimo detaljnu analizu o posljedicama, ali je sigurno da ni u ličnim ni u poslovnim kontaktima više ništa neće biti isto.

POBJEDA: Koliko su predmeta riješile sudije Višeg suda u Podgorici u 2020. godini u odnosu na prethodnu?

SAVIĆ: U 2020. godini smo završili 11.306 predmeta, dok ih je u godini prije epidemije bilo završeno 12.159, što znači da je manje završenih predmeta oko sedam odsto. Cifra nije zabrinjavajuća jer smo istovremeno imali i smanjenje priliva, tako da će ukupni zaostatak broja predmeta, i pored svega što se desilo, na kraju 2020. godine biti manji od broja zaostalih predmeta na kraju 2019. godine.

Za ovakav rezultat moram da odam priznanje svim sudijama i zaposlenima, jer se do njega došlo, osim naporima koji su uobičajeno potrebni u redovnim situacijama i rizicima po sopstvene živote i zdravlje i živote i zdravlje njihovih porodica.

POBJEDA: Koliko je optužnica Specijalnog tužilaštva potvrđeno, a koliko je vraćeno na dopunu istrage u ovoj godini?

SAVIĆ: Od optužnica Specijalnog tužilaštva koje su bile u postupku potvrđivanja u 2020. godini završeno je 24 predmeta od kojih je 20 potvrđeno, dva predmeta su vraćena na dopunu istrage, a u dva predmeta je donijeto rješenje o obustavi postupka. Morate imati u vidu da jedan značajan broj optužnih akata ne prolazi kroz postupak potvrđivanja, jer su dostavljene uz sporazum o priznanju krivice ili se radi o optužnim prijedlozima. Kao što iz ovih cifara vidite, procenat potvrđivanja je visok, što naravno ne znači da će potvrđene optužnice jednog dana biti pretočene u osuđujuće presude, jer su kriterijumi na osnovu kojih se vrši potvrđivanje različiti u odnosu na one kriterijume koje sudeći sudija mora da utvrdi da bi se došlo do osuđujuće presude.

Udvostručen broj novinarskih pitanja u vrijeme pandemije

Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Aida Muzurović u toku jednog radnog dana ostvari najmanje 50 komunikacija sa novinarima koji, zbog opasnosti od širenja korona virusa, posao uglavnom obavljaju iz kuće, kazao je Boris Savić.

– Ovom sudu, u čijem je sastavu jedino prvostepeno specijalno odjeljenje u državi, svakodnevno se obraća veliki broj novinara i na dnevnom nivou naš savjetnik za odnose sa javnošću ima najmanje pedesetak komunikacija. To je dvostruko više nego što je bilo u periodu prije epidemije kada su novinari bili svakodnevno u našim prostorijama i dosta informacija neposredno saznavali – kazao je Savić.

On je pojasnio da je komunikacija sa predstavnicima medija samo dio radnih obaveza koje Muzurović obavlja.

– I pored toga što je to njoj samo dio redovnih radnih obaveza, jer zadužuje predmete kao i drugi savjetnici u Sudu, smatram da taj posao kvalitetno obavlja. Do mene nije nikad došla pritužba od strane medija, da nijesu dobili precizan i blagovremen odgovor – zaključio je Savić.

Portal Analitika