Uništavanje mamuta pridonijelo je širenju patuljastih breza u Arktiku i oko nje, što je dovelo do zamračivanja otvorenih i osvijetljenih prostora i ubrzalo rast temperature oko polarne kape, zaključili su istraživači s Instituta Karnegi, prenosi dnevnik.hr.
Širenje vegetacije po polu uticalo je na klimatske promjene putem tzv. efekta albedo, po kojemu zamjena snijega i leda tamnijom površinom izaziva pojačanu apsorpciju sunčeve svjetlosti i stvaranja samoregulirajućeg ciklusa zagrijavanja, kažu stručnjaci.
Kraj posljednjeg ledenog doba, obilježenog globalnim porastom temperature i dramatičnim povlačenjem ledenjaka koji su pokrivali veći dio sjeverne polulopte, već je trajao kada je počelo odumiranje mamuta.
No, posljednje otkriće, koje će biti objavljeno u naučnom časopisu Geophysical Research Letters, ukazuje na to da je ljudska aktivnost imala ulogu u promjeni klime puno prije nego što je čovjek počeo koristiti ugalj i naftu za dobijanje energije, iako su posljedice praistorijskog lova u odnosu na to zanemarljivi. (Hina)
