Time je potvrđeno da se zbog toga što na tržištu rada nema stručnih kadrova koji bi trebalo da drže ovu vrstu nastave (VII stepen farmaceutske ili hemijske struke) časovi dodjeljuju i profesorima koji, iako licencirani za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama, u redovnim okolnostima, ne bi mogli predavati. Takva je situacija i sa mnogim drugim predmetima u drugim školama, a za taj problem naš obrazovni sistem, očito, i dalje nema rješenje.
Pobjeda je ranije pisala o ovom slučaju, u tekstu objavljenom 15. februara „Profesor istorije predavao i predmete šišanja“. Tada je objavljen ugovor identičan današnjem, a koji je sa direktorom škole Bojanom Strunjašem potpisao nastavnik Vesko Tomašević. Potpisan je 30. januara za časove izrade jednostavnih frizura, prepariranja kose ali i istorije, a važio je do 28. februara.
Ugovor koji danas objavljujemo je potpisan 28. februara, pa je Tomaševiću tako angažman za šišanje i istoriju produžen još mjesec dana.
Direktor Strunjaš je potvrdio Pobjedi da je ugovor potpisan, i dodao da su časovi dodijeljeni profesoru Tomaševiću kao dopuna do norme iz razloga što nastavu za ta dva časa nije bilo moguće stručno zastupiti.
On pojašjava da praktičnu nastavu iz ovih predmeta izvodi nastavnica sa 5. stepenom stručne spreme, onako kako je to predviđeno predmetnim programom.
"Teorijsku nastavu iz ovih predmeta može predavati samo lice sa sedmim stepenom hemijske ili farmaceutska struke. Kako takvog profesora nema, ostaje nam da se snalazimo. Profesor Tomašević je nastavnik sa položenim stručnim ispitom i posjeduje licencu za rad u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Profesora hemije, matematike, fizike, farmaceuta, elektroinženjera i mašinskih inženjera odavno nema na evidenciji pljevaljskog Zavoda za zapošljavanje", kazao je Strunjaš.
Povodom prvog ugovora, koji je važio za februar, Strunjaš je tada kazao da je jedan profesor istorije predavao samo nekoliko časova u decembru i predmete šišanja, a da je u međuvremenu, zaposlena nastavnica koja predaje predmete o obradi kose.
Tada je negirao postojanje ugovora sa Tomaševićem koji je Pobjeda objavila, a u kome se jasno navodi da već mjesec predaje dva časa istorije i po jedan iz šišanja i prepariranja kose. Strunjaš je tvrdio da Tomašević predaje samo istoriju. Kazao je i da su angažovali profesoricu koja predaje stručne predmete koji se tiču kose.
"Predaje istoriju i ništa drugo", tvrdio je tada Strunjaš.
Ministarstvo prosvjete je tada, sudeći po odgovorima, opravdavalo Srednju stručnu školu u Pljevljima.
Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović su tada odgovorili da je dva časa teoretske nastave na modulu predmeta ,,šišanje i izrada jednokratnih frizura“ i ,,prepariranje kose“ nastavnik dobio samo na par dana dok se ne pronađe trajnije rješenje. Objasnili su da je predmetnim programima predviđeno da teorijsku nastavu iz ta dva predmeta može izvoditi nastavnik kvalifikacije nivoa obrazovanja VII1 iz oblasti hemijske tehnologije, hemije ili farmacije.
"Nastavnika pomenutog zanimanja nema na evidenciji pljevaljskog Zavoda za zapošljavanje, a i nemoguće bi bilo nekog angažovati na samo dva časa. To je razlog zašto je direktor privremeno pomenute časove dodijelio nastavniku istorije, kao dopunu norme. Trenutni nastavnik hemije, u nedostatku tog kadra, već ima časove preko norme, pa nije mogao preuzeti navedene časove", kazali su tada iz Ministarstva prosvjete.
Izvor: Pobjeda
Nijesu odgovorili na pitanja da li bilježe još ovakvih slučajeva u obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori i na koji način su reagovali.
I u jednoj osnovnoj školi u Pljevljima zabilježen je slučaj da je ranije profesor geografije predavao i hemiju i fiziku. Direktorica te ustanove nedavno je izjavila da su se roditelji žalili da će ispisati djecu, jer nemaju znanja iz tih nauka, ali je profesor demantovao te navode i kazao da je predmete predavao – u kratkom periodu.
Predsjednica nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica mr Olivera Leković kazala je Pobjedi da na sve te slučajeve može reći da pokazuju da mnogi ne rade svoj posao. Konkretno misli na inspekciju, resorno ministarstvo, UCG…
"A ko radi, radi ono što mu nije posao", rekla je Leković.
U javnosti je u više navrata problematizovano to što u školama fali kadra matematičara, fizičara, hemičara… Pojedine obrazovne ustanove mjesecima raspisuju oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Neke ga objavljuju čak 15-20 godina. Direktori su javno poručivali da se svi suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore.
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore ranije su organizovali okrugli sto na kom se, pored ostalog, pričalo o nedostatku matematičara i kako na kraju ispaštaju đaci zato što ne dobijaju adekvatno znanje, jer se zapošljava nestručni kadar da im prenosi znanje. Tada je saopšteno da je u školama 163 nestručna nastavnika, odnosno 34,10 odsto. Kako se na konkurse ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog… Najavljeno je i da će 61 profesor da ode u penziju, te da će tek nastati veliki problem. Redovni profesor ovog fakulteta dr Predrag Miranović, bivši dekan i nekadašnji rektor Univerziteta Crne Gore, kazao je nedavno Pobjedi da im se nakon tog okruglog stola niko nije obraćao od nadležnih da porazgovaraju i pronađu rješenje.
Prosvjetna zajednica Crne Gore predložila je ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, na sastanku u maju, da se smanjenjem norme u odnosu na ostale predmete ili na drugi način – preko plata ili stambenom politikom motivišu učenici da upišu fakultete čiji kadar nedostaje u učionicama.
"Nažalost, po ovom pitanju, nije ništa konkretno preduzeto i kao da se sve svodi na logiku – bolje bilo kakav nastavnik no nikakav – jer se nastavni proces mora realizovati, a sistemski deficit kadra se ne rješava", rekla je tada profesorica mr Danijela Delibašić, članica Upravnog odbora Prosvjetne zajednice.
1
