Izmjene Krivičnog zakonika donose strože kazne za seksualno nasilje nad djecom i mladima do 18 godina, trajnu zabranu rada sa djecom za počinioce tih krivičnih djela, kao i prepoznavanje novih oblika zloupotrebe putem vještačke inteligencije. Jedna od najvažnijih novina je i to što krivična djela seksualnog nasilja nad djecom više neće zastarijevati.
Iz Ministarstva pravde poručuju da se izmjenama zatvaraju postojeće pravne praznine i šalje jasna poruka da je zaštita djece jedan od prioriteta države.
Državna sekretarka u Ministarstvu pravde Jelena Grdinić kazala je za RTCG da će osobe evidentirane kao počinioci seksualnih krivičnih djela nad djecom imati "trajnu zabranu rada sa djecom".
Provjera će biti obavezna za državne i druge organe, kao i pravna lica i preduzetnike koji rade sa djecom. Prije zasnivanja radnog odnosa ili angažovanja, moraće da provjere da li se osoba nalazi u posebnoj evidenciji.
„Državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom, dužni su da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno da obavlja poslove sa djecom, upisano u tu posebnu evidenciju“, kazala je Grdinić.
Ona je naglasila da će podaci biti trajni i da se neće moći brisati, ali i da će za punu primjenu biti neophodna povezanost sudova, Ministarstva pravde i svih institucija koje vode relevantne evidencije.
„Za puni učinak potrebna je povezanost kako sudova, tako i organa koji vode evidencije, Ministarstva pravde, svih relevantnih ustanova, svih generalno subjekata koji angažuju lica za rad sa djecom“, kazala je Grdinić.
Ipak, iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda upozoravaju da strože kazne same po sebi neće biti dovoljne.
Danijela Brajković smatra da pooštravanje krivičnih sankcija predstavlja korak naprijed, ali da se sistem mora više usmjeriti na prevenciju i pravovremenu zaštitu djece.
„Kaznena politika uglavnom reaguje na već nastale posljedice, dok suštinsko rješenje leži u jačanju međusektorske saradnje i razvoju servisa podrške, ali i kontinuiranoj edukaciji kadra koji direktno radi sa djecom“, kazala je Brajković.
Poseban izazov predstavlja digitalno okruženje, gdje djeca mogu biti izložena različitim oblicima seksualnog nasilja i manipulacije.
Iz Udruženja Roditelji upozoravaju da djeca često dugo ćute o nasilju kojem su bila izložena.
Katarina Čarapić-Mitrović navodi da su stid, strah od osude, kao i bojazan da im roditelji neće vjerovati ili da će biti kažnjeni, među razlozima zbog kojih djeca ne prijavljuju nasilje odmah.
„Postoji mnogo vremena između trenutka kada se dogodi nešto djetetu i onog trenutka kada dijete progovori“, kazala je Čarapić-Mitrović.
Izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović smatra da bi, osim povećanja kazni, posebnu pažnju trebalo posvetiti prevenciji i resocijalizaciji počinilaca.
„Moramo konačno početi da kreiramo programe za resocijalizaciju počinilaca seksualnog nasilja, zato što upravo iz te kategorije imamo jako visok procenat povratnika“, kazala je Perović.
Izmjene Krivičnog zakonika usaglašene su sa evropskom direktivom iz 2011. godine koja se odnosi na suzbijanje seksualnog nasilja i iskorištavanja djece mlađe od 18 godina.
Nove odredbe donose strože sankcije i širu zaštitu djece, ali će njihov pravi efekat zavisiti od dosljedne primjene u praksi. Uz kaznenu politiku, sagovornice upozoravaju da su za stvarnu zaštitu djece neophodni prevencija, edukacija, bolja saradnja institucija i adekvatna podrška žrtvama.
