Teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu, u kojem je protekle sedmice život izgubio policajac Tarik Ljubuškić, a još šest njegovih kolega povrijeđeno, otrijeznio je i „prizemljio“ političke, ali i bezbjednosne duhove u Bosni i Hercegovini. Dijametralno suprotni i esktremno polarizirani stavovi o istinskoj opasnosti od terorističkih grupa u ovoj zemlji mjesto su prepustili trezvenijem promišljanju o ovoj planetarnoj pošasti.
Prije Bugojna iz Republike Srpske stizale su pretjerane i politikantske poruke kako je BiH plodno tlo za islamske terorističke grupe. Njihova lažna zabrinutost, koja je, pred javnošću, ulazila u domen paranoičnosti, bila je u funkciji dokazivanja kako BiH nije sigurna država i kako su opravdana nastojanja u RS da, kad-tad, organizuje refrendum o otcjepljenju.
Pretjerivanja nisu izostajala ni u drugom bh. entitetu. Naime, u Federaciji BiH su, upravo zbog neiskrenosti i otrovnih strelica iz RS, izgubili osjećaj za realnost, pa i kada je bilo mjesta sumnjama u potencijalne terorističke aktivnosti nije se adekvatno reagovalo. Rezultat tih nadgornjavanja i međusobnih nadmudrivanja između Sarajeva i Banja Luke je i događaj u Bugojnu s tragičnim posljedicama.
Teroristi nemaju vjeru: Poslije Bugojna, stvari su - drugačije. Sarajevo i Banja Luka, ali i Mostar, koji važi kao hrvatska „prijestonica“ u BiH, polako počinju shvatati da im se valja zajednički boriti protiv mogućeg proširivanja „spirale zla“ u zajedničkoj avliji BiH, jer, kako je poručio jedan od bosanskohercegovačkih zvaničnika - „teroristi nemaju vjeru, niti imaju zemlju”.
To potvrđuju i poruke nakon sumanutog terorističkog čina koje bi se mogle sublimirati u jedinstven stav da je napad u Bugojnu napad da državu BiH i njen ustavni poredak. I Sarajevo i Banja Luka složili su se u ocjeni da je događaj u Bugojnu klasični teroristički napad, te su taj događaj odreda osudili zvanični državni organi i institucije i predstavnici političkih stranka širom BiH.
Bugojansku tragediju veoma oštro je osudio i Rijaset Islamske zajednica u BiH (IZBiH) i reisu-l-ulema Mustafa Cerić. „Ugrožavanje ljudskih života, imovine i narušavanje sigurnosti je neprihvatljivo i počinioci takvih djela moraju snositi punu zakonsku odgovornost”, zaključak je Rijaseta. U veoma oštrom reagovanju reis Cerić poručio je da se ovaj čin nije smio dogoditi.- Naredbodavce ovog gnusnog i bezumnog čina terorizma, koji je imao za posljedicu ubistvo časnog policajca, koji je čuvao red i mir u ovome mirnom Bugojnu, sve nas je uznemirio. Dodatno uznemiruje činjenica i pretpostavka da ima još ljudi koji bi u našem društvu i u našoj zajednici mogli počiniti ovako nešto. Nadam se da će ovo biti povod da se posebno uozbilje oni koji su javno obećali da će čuvati red i mir - kazao je Cerić.
Strahovanja od ideologije tekfira: Osim Cerića, najvećeg vjerskog autoriteta među muslimanima BiH, jasno ograđivanje IZ BiH od terorističkog čina u Bugojnu, čulo se i od fetva-i emin Islamske zajednice BiH prof. dr. Enesa Ljevakovića (riječ je o važnoj funkciji u hijerarhiji IZBiH).
On je kazao da je ideologija tekfira, s kojom se, prema saznanjima istražitelja, dovodi u vezu Naser Palislamović, najvjerovatniji organizator terorističkog napada u Bugojnu, predstavlja najekstremniji oblik jednog razumijevanja islama.
Ljevaković kaže da sljedbenici te ideologije „tobože u ime islama i Boga opravdavaju i napade na muslimane koje oni proglašavaju nevjernicima prema njihovim kriterijima".
- Ovo je zlo za islam i muslimane. Radi se o izuzetno opasnoj, krajnje ekstremnoj grupaciji ljudi koji ekskomuniciraju sve muslimane, osim sebe i svojih istomišljenika. S njima se treba energično obračunati i suprotstaviti im se. Oni zloupotrebljavaju vjerske termine, simbole, propise i obilježja u vršenju najgnusnijih djela. Moramo reći stop zloupotrebi islama u svrhu radikalizacije na ovom području - kazao je Ljevaković.
Ekstremisti nikoga ne zaobilaze: Da se u svojim nakanama ekstremisti ne ustručavaju od prijetnji i najvišim državnim funkcionerima ali i liderima partija , pokazao je primjer Sulejmana Tihića, predsjednika SDA, koji je, takođe, osudio napad u Bugojnu.
Tihić je ispričao kako je prije nekoliko godina, na džumi (muslimanski vjerski obred) u jednoj od bugojanskih džamija i sam bio verbalno napadnut od radikalnog vehabije Harisa Čauševića, zvanog OKS, kojeg je policija uhapsila odman nakon napada u Bugojnu. On je priznao da je aktivirao eksplozivnu napravu.
Čaušević je tada Tihića izvrijeđao rekavši mu kako nije pravi Bošnjak zato što je učestvovao u slanju trupa Oružanih snaga BiH u Irak.
Dometi terorističkih prijetnji: Nakon napada u Bugojnu i nekoliko sličnih pojedinačnih incidenata, s pravom se postavlja pitanje da li je terorizam ušao na velika vrata u BiH. Ako je suduti po reagovanju predstavnika međunarodne zajednice - nije.
Iz Brisela je čak poručeno da „slučaj“ Bugojno neće ugroziti liberalizaciju viznog režima koju građani BiH očekuje kao „hljeb nasušni“, a koja je najavljena do kraja ove godine. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko kazao je da taj teroristički akt “niko ne može da toleriše”, ali je rekao i to da mu je drago „da su organi vlasti, policija, već uradili svoj posao, a državno tužilaštvo i pravosuđe treba da naprave sve ostalo”.
Najbolja dijagnoza: Šef Policijske misije EU, komesar Štefan Feler naglasio je da je riječ o iznimno ozbiljnom incidentu i da je duboko zabrinut zbog tog "podmuklog čina nasilja”.
No, možda je bivši ambasador SAD u BiH Kliford Bond, ipak postavio najbolju i najrealniju “dijagnozu” terorističkog napada u Bugojnu i budućih očekivanja u BiH. - Teroristički čin u Bugojnu je izolovan slučaj koji provode individualci, ali je i direktna prijetnja ne samo BiH, nego i međunarodnoj zajednici - kazao je Bond.
On je poručio da taj čin nikako ne treba poricati i minimizirati, dodajući da je odgovor vlasti i javnosti na ovaj napad veoma važan.
Sasvim je jasno da nakon Bugojna u BiH više ništa neće biti isto. Bez obzira radi li se o „izolovanom slučaju individualaca” ili o, kako to iz RS vole reći, ozbiljnoj prijetnji organizovanih terorističkih grupa, ova zemlja je na velikom ispitu. Pojačan je oprez i pravosudnih institucija BiH. Sud i Tužilaštvo BiH zatražili su prije neki dan od Vijeća ministara dodatno obezbjeđenje za njihove zgrade.
Ohrabrujuća je poruka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića. „Neophodno je da se djelovanje tih osoba i grupacija u potpunosti iskorijeni iz našeg društva”, kazao je on.
I zaista, BiH svojim činjenjem mora pokazati da je spremna i odlučna suprostaviti se i najmanjim pokušajima ektremista da puste korijene na njenoj teritoriji. Osim što će na taj način zaštiti sebe i svoje građane od mogućih napada, koji su prijetnja bilo kome u svijetu, BiH će zlonamjernicima dokazati da ova zemlja ipak nije pogodno tlo za radikalnu islamizaciju.
Duda ADŽOVIĆ
