Uprkos tome, u našoj zemlji do sada je vakcinisano 40,7 odsto punoljetnog stanovništva, a potpuno je imunizovano svega 34,3 procenta što je daleko od postizanja kolektivnog imuniteta.
Obavezna vakcinacija
Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje nijesu odgovorili koliko je do sada zdravstvenih radnika primilo vakcinu kao ni da li se planira uvođenje obavezne vakcinacije za njih. Načelnica Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje dr Milena Popović-Samardžić, međutim, nedavno je za Televiziju Vijesti rekla da se o tome ,,definitivno razmišlja“, te da je ključno da zdravstveni radnici budu vakcinisani kako ne bi naudili pacijentima.
Ona je rekla i da je od ukupnog broja ljekara zaposlenih u javnom zdravstvu kojih je 1.750 vakcinisano 1.330, odnosno oko 76 odsto, dok je drugu dozu primilo njih 1.295. Statistika je mnogo lošija kada je u pitanju srednji medicinski kadar koji je, prema riječima Popović-Samardžić vakcinisan svega oko 40 odsto.
Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) predložio je prošle sedmice slanje jasnijih poruka, obaveznu vakcinaciju zdravstvenih radnika i povratak univerzalnom nošenju maski. Ta odluka uveliko se donosi u evropskim zemljama. Tako je francuski Ustavni sud u četvrtak potvrdio zakon kojim se utvrđuje proširena upotreba sanitarne propusnice i obavezna vakcinacija medicinskog osoblja do sredine septembra. Ta obaveza postoji već u Mađarskoj, Grčkoj i Italiji, a predloženo je i uvođenje u Srbiji.
Takođe, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je sredinom aprila presudu u kojoj navodi da je obavezna vakcinacija legalna, da ne ugrožava ljudska prava i da je možda potrebna u demokratskim društvima. Iako se presuda direktno ne odnosi na vakcine protiv korona virusa, stručnjaci vjeruju da bi ona mogla imati implikacije i na tu vakcinaciju.
Sa druge strane, u Crnoj Gori posljednjim epidemiološkim mjerama nadležni su faktički posredno odlučili da se samo ugostitelji prepoznaju kao oni koji moraju ispunjavati jedan od nekoliko uslova za rad, a to su: potpuna ili djelimična vakcinacija, ili kao alternativa negativan PCR i antigenski test na svakih 72, odnosno 48 sati. Zbog ove odluke ugostitelji su za ponedjeljak najavili protest u Podgorici.
Treća doza
A širenjem zaraznijeg delta soja uporedo se širom svijeta zahuktava polemika o trećoj dozi vakcine protiv kovida-19.
Stručnjaci, zdravstvene institucije, proizvođači vakcina i politički lideri još nemaju zajednički stav o ovom pitanju.
Svjetska zdravstvena organizacija je u srijedu pozvala da se sačeka sa trećom dozom vakcina do kraja septembra, kako bi bilo vakcina za sve.
Ta pauza bi, kako su saopštili omogućila da u svakoj državi bude bar 10 odsto vakcinisanih.
Popović-Samardžić kazala je nedavno za Pobjedu da će se na dnevnom redu Nacionalne savjetodavne komisije za imunizaciju (NITAG) uskoro naći i uvođenje treće doze vakcina protiv korona virusa.
Prema njenim riječima, u toku je priprema materijala i dokaza koji će biti dostavljeni NITAG-u kako bi se lakše donijela konačna odluka.
''Prikupili smo svu neophodnu literaturu i radimo našu studiju kako se više ne bi oslanjali na tuđe podatke. Osim uvođenja treće doze, NITAG će razmatrati i koju vrstu vakcine primiti. Recimo ako ste započeli vakcinaciju Astra Zenekom da li možete da dobijete drugu ili treću dozu Fajzera, zatim ako ste primili dvije doze Sinofarm vakcine, ukoliko se izmjeri da nemamo adekvatan serološki odgovor, u smislu stvaranja antitijela, da li da se onda ide sa trećom dozom Sinofarma ili recimo Fajzer vakcine'' kazala je ranije Popović-Samardžić.
Od farmaceutskih kompanija do sada je američko-njemački Fajzer/Biontek najavio zahtjev regulatorima za odobrenje treće doze vakcine.
Iako takve preporuke nema na nivou Svjetske zdravstvene organizacije ili Evropske agencije za ljekove (EMA), pojedine zemlje počele su davanje treće doze određenim kategorijama stanovništva. Krizni štab za odbranu od korona virusa u Srbiji je krajem prošlog mjeseca odlučio da se treću dozu dobiju hronični bolesnici pola godine nakon primljene druge doze. Kao vakcinu su preporučili Fajzer i Modernu.
Haos u Budvi
Crna Gora se već danima nalazi na negativnom vrhu po dnevnom registrovanju novih slučajeva infekcije korona virusom u odnosu na broj stanovnika, ali i po broju aktivnih slučajeva.
Prema statistici, brojke su počele značajno da skaču u drugoj polovini jula, a posebno zabrinjavajuća je situacija u Budvi.
Juče je beogradski portal Nova.rs objavio priču pod nazivom ,,Korona kolaps u Budvi“ u kojoj glavna sestra Doma zdravlja Budva, Ljubinka Vuković upozorava da je u tom gradu vanredna situacija.
''U kolapsu smo. Nikada nijesmo imali ovoliko posla. Polovina zaraženih na Primorju su turisti, a ima ih koji i sa simptomima neće da se testiraju da im ne propadne ljetovanje, ili sa pozitivnim testom napuštaju izolaciju'' upozorava Vuković.
Redovi ispred turističke ambulante, u najposjećenijem ljetovalištu na Crnogorskom primorju, se ne smanjuju, a sa sve većim brojem turista, raste i broj oboljelih. Među zaraženima ima nevakcinisanih, ali i vakcinisanih, koji prolaze sa blažim simptomima, a teže oboljele iz Doma zdravlja šalju u bolnice u Kotor, Bar, Podgoricu ili na Cetinje.
''Kod nas je trenutno vanredna situacija. Imamo svaki dan kolaps sa prevozom pacijenata i materijala. Nijesmo očekivali ovakvu gužvu, Budva je prepuna i sve je haotično. Čini mi se da nikada nije bilo ovoliko ljudi. Nadali smo se da će sezona biti bolja nego prošle godine zbog finansijske situacije građana. Međutim, gužve i navala gostiju sa svih strana, dovela je do neočekivano velikog broja zaraženih'' priča Vuković.
Dodatne probleme, kaže ona, prave sezonski radnici koji neće da se testiraju da ne bi izgubili posao, kao i turisti koji ne žele da im odmor prođe u bolnici ili izolaciji.
''Većina sezonskih radnika neće da se testira da ne bi bili otpušteni sa posla, ako su kojim slučajem pozitivni, a turisti takođe trpe simptome, sami se liječe, ne idu u izolaciju, već pravo na plažu, jer hoće maksimalno da iskoriste ljetovanje. Pojedini turisti čak i kada dobiju pozitivan test, umjesto da budu u izolaciji, oni odu na plažu. Samo sanitarna inspekcija može da ih natjera da ostanu zatvoreni, ali mi ne možemo da znamo kuda se ljudi i kada kreću. Desilo se nedavno da je naša doktorka u supermarketu prepoznala čoveka, našeg pacijenta, koji je pozitivan na kovid. Odmah je zatvorila objekat i pozvala inspektorku iz sanitarnog, a čovjek je priveden. Morali su da ga sankcionišu. Stavljen je u karantin i pod nadzor. Opasno je što pozitivni šetaju kroz gužve, izlaze u noćne klubove, idu na plažu, a previše je ljudi koji ne nose maske, i distance više nigdje nema. Nažalost sve je više turista koji bi prije ugrozili zdravlje ljudi oko sebe, nego svoje ljetovanje'' upozorava Vuković.
Stopa kumulativne incidencije za posljednjih 14 dana na 100 hiljada stanovnika pokazuje da je Budva, po nekadašnjem sistemu semafora, duboko u „crvenom“ sa 1.732 slučaja. Po nekadašnjem sistemu, grad bi trebao da bude u potpunom lokdaunu kad dostigne 14-dnevnu incidenciju od 1.000.
U tzv. narandžastoj zoni nalaze se Kotor sa 817, Cetinje sa 771, Ulcinj sa 664, Tivat sa 564 i Herceg Novi sa 507 po stopi kumulativne incidencije za posljednjih 14 dana na 100 hiljada stanovnika.
