Lutajuće krave, konji i druga domaća stoka na ulicama i putevima odavno nijesu samo komunalni problem niti neobičan prizor sa periferije grada. Onog trenutka kada životinja izađe na saobraćajnicu, naročito noću i na dionicama na kojima se razvijaju veće brzine, problem postaje pitanje bezbjednosti i potencijalna prijetnja ljudskim životima.
Da opasnost nije hipotetička pokazuju i podaci o saobraćajnim nezgodama.
Prema posljednjem javno dostupnom podatku Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, tokom 2025. godine u Crnoj Gori prijavljena su najmanje četiri saobraćajna udesa koja je izazvala lutajuća stoka.
Još upečatljiviji je podatak sa samo jedne saobraćajnice – na dionici Brajići - Vrela, na putu Cetinje - Budva, u periodu od oko godinu i po zabilježeno je pet sudara vozila sa lutajućom stokom. U jednom od posljednjih slučajeva, početkom avgusta ove godine, automobil je udario u kravu, a vozač je povrijeđen.
Brojevi možda na prvi pogled nijesu veliki, ali iza svakog od njih nalazi se situacija koja je, u drugačijem spletu okolnosti, mogla imati mnogo teže posljedice.
U Podgorici, međutim, sistem organizovanog hvatanja i privremenog zbrinjavanja lutajuće stoke još nije počeo da funkcioniše.
Jedan kandidat, Komisija tek treba da utvrdi ispunjava li uslove
Javni poziv Glavnog grada za izbor pravnog ili fizičkog lica koje bi obavljalo poslove hvatanja i privremenog smještaja lutajuće stoke završen je, a na njega se prijavio samo jedan kandidat.
Iz Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada za Portal ETV kazali su da će tek nakon formiranja Komisije biti utvrđeno da li jedini aplikant ispunjava uslove propisane pozivom.
– Izbor fizičkog ili pravnog lica koje će obavljati usluge i poslove definisane pozivom izvršiće se nakon formiranja Komisije. Ukoliko ponuda i dostavljena dokumentacija budu ispunjavali propisane uslove i kriterijume, sistem bi mogao početi da funkcioniše – naveli su iz Službe.
Ukoliko jedina pristigla prijava ne zadovolji propisane kriterijume, rješenje će se ponovo tražiti – novim javnim pozivom.
– Ukoliko dostavljena prijava ne bude ispunjavala uslove i kriterijume definisane Javnim pozivom, planirano je ponovno raspisivanje Javnog poziva – odgovorili su iz Glavnog grada.
To praktično znači da u ovom trenutku nema izvjesnog datuma kada će Podgorica dobiti funkcionalan sistem za uklanjanje lutajuće stoke sa javnih površina i saobraćajnica.
Stari Aerodrom, Kuči i Barutana među problematičnim područjima
Portal ETV pitao je i koliko je tokom 2025. i 2026. godine evidentirano prijava građana zbog lutajuće stoke i u kojim djelovima Podgorice je problem najizraženiji.
Precizan broj nijesmo dobili.
Iz Službe su kazali da nijesu nadležni za tu evidenciju, ali da imaju saznanja o područjima na kojima se lutajuća stoka najčešće pojavljuje.
– Služba za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju nije nadležna u ovoj oblasti, ali smo u saznanju da lutajuće stoke ima najviše na Starom Aerodromu, u Kučima i na Barutani – naveli su u odgovoru.
Upravo odsustvo objedinjene i lako dostupne evidencije otvara dodatno pitanje: može li se ozbiljan problem efikasno rješavati ako ne postoji jasna slika njegovog obima – koliko je prijava, gdje se životinje najčešće pojavljuju i koliko puta su predstavljale neposrednu opasnost u saobraćaju?
Ko uhvati stoku, moraće i da je zbrine
Prema modelu koji je Glavni grad predvidio, izabrano fizičko ili pravno lice neće biti zaduženo samo za hvatanje životinja.
Na njemu će biti i njihov privremeni smještaj, ishrana, nadzor i ostale aktivnosti u vezi sa zbrinjavanjem.
– Vlasništvo će se utvrđivati na osnovu ušne markice grla, a vlasnik će biti sankcionisan na zakonski način – odgovorili su iz Službe.
Na pitanje koliko će angažovanje budućeg pružaoca usluge koštati Glavni grad, za sada nema konkretnog odgovora. Visina naknade biće poznata nakon što Komisija otvori pristiglu ponudu.
Građani su lutajuću stoku do sada prijavljivali Komunalnoj policiji, a ukoliko sistem bude uspostavljen, moći će da se obraćaju i pravnom ili fizičkom licu izabranom na javnom pozivu.
Između javnog poziva i životinje na kolovozu
Problem lutajuće stoke lako je posmatrati kao pitanje komunalnog reda sve dok se životinja nalazi na livadi ili zelenoj površini. Kada izađe na ulicu ili magistralni put, posljedice više nijesu samo komunalne.
Vozač koji noću pred sobom ugleda kravu ili konja nema mnogo vremena za odluku. Naglo kočenje, pokušaj izbjegavanja životinje, prelazak u suprotnu traku ili direktan sudar mogu u nekoliko sekundi proizvesti posljedice nesrazmjerne onome što je prethodno možda izgledalo kao bezazlen problem „zalutalog grla“.
Upravo zato pitanje lutajuće stoke ne može počinjati i završavati se tek hvatanjem životinje nakon prijave građana. Ono podrazumijeva i odgovornost vlasnika, kontrolu obilježavanja grla, efikasnu evidenciju, jasne nadležnosti, sankcije i sistem koji može reagovati prije nego što životinja postane prepreka na kolovozu.
Glavni grad je napravio prvi korak pokušajem da uspostavi organizovanu službu za hvatanje i zbrinjavanje lutajuće stoke. Međutim, nakon završenog javnog poziva postoji samo jedan kandidat, za kojeg još nije poznato ni da li ispunjava uslove.
Ako ih ne ispunjava, procedura počinje iznova.
Lutajuća stoka, za to vrijeme, ne čeka završetak administrativnih procedura.
A upravo u toj razlici između brzine kojom se problem pojavljuje na putu i brzine kojom sistem na njega odgovara nalazi se možda i najvažnije pitanje: da li ćemo funkcionalno rješenje dobiti prije nego što neki naredni susret vozila i životinje na kolovozu završi mnogo težim posljedicama?
