Viši sudovi sve više mjera donose o privremenoj blokadi imovine u stečaju, sa čime se ne slažu pojedini teoretičari koji imaju jasan stav po tom pitanju.
"Država u takvim situacijama treba da se pojavi kao razlučni ili izlučni povjerilac, dok Skupština ne izglasa neko adekvatnije rješenje", smatra advokat, doc. dr Slobodan Stojanović.
Otvaranjem stečaja dužniku prestaju sva prava u firmi, tako da više ne raspolaže svojom imovinom, koja se po isplatnim redovima raspoređuje povjeriocima.
U nekim predmetima zakon se čak i retroaktivno primjenjuje te je blokirana imovina u stečaju, koji je otvoren čak i nekoliko godina prije nastanka djela. Prodat je i hotel, ali se zbog blokade ne može upisati na kupca, niti se mogu izmiriti povjerioci, objašnjava profesor. No, šta ako se nakon desetak godina dokaže da ta imovina nije stečena kriminalom
"Savjetovao bih oštećenim povjeriocima kada iscrpe sve mehanizme kda se obrate Ustavnom sudu zbog povrede ljudskih prava", dodaje Stojanović.
On podsjeća da je Krivični sud donošenjem privremene mjere povrijedio i Ustav koji propisuje jednakost među zakonima.
Ako se pomenute nedoumice ne riješe što prije, državi slijede veliki odštetni zahtijevi radnika i privrednih društava, s obzirom da se sve više vodi finansijskih istraga, a blokirana imovina nije ni osigurana, te veoma lako može doći do potpunog uništenja.
