Nekoliko međunarodnih tijela, uključujući Evropski sud za ljudska prava, Svjetsko profesionalno udruženje za zdravlje transrodnih osoba i stručnjaci Ujedinjenih nacija, rekli su da su takvi zahtjevi diskriminišući i da krše ljudska prava.
Međutim, neki lokalni zastupnici i grupe za prava žena u društveno konzervativnom Japanu kažu da bi presuda kojom se osporava zakon posijala pometnju i potkopala prava žena.
Japanski Vrhovni sud odbacio je sličan pravni izazov 2019. Međutim, lokalni porodični sud prošle nedjelje presudio je u korist muškarca koji je zatražio zakonsku promjenu pola bez hirurškog zahvata, što su grupe za ljudska prava nazvale prekretnicom.
„Za bilo koga, zakonsko priznavanje pola je osnovno ljudsko pravo, stoga obaveza podvrgavanja sterilizaciji kako bi se uživalo to pravo predstavlja značajno kršenje ljudskih prava“, rekao je japanski direktor Human Rights Watcha Kanae Doi.
Japanski postojeći zakon kaže da ljudi koji žele promijeniti pol moraju da imaju dijagnozu rodne disforije i da ispune pet uslova.
Ti uslovi su da osoba ima najmanje 18 godina života, nije u braku, nema maloljetnu djecu, ima polne organe koji nalikuju onim suprotnog pola, da nema reproduktivne žlijezde ili da su trajno izgubile svoju funkciju.
Slučaj koji će saslušati 15 sudija pokrenula je neimenovana tužiteljka, koja je identifikovana samo kao transrodna žena mlađa od 50 godina.
Prema izvještajima lokalnih medija, njeni su advokati naveli da uslovi krše ustavno pravo njihove klijentkinje na traženje sreće i život bez diskriminacije i da za transrodne osobe predstavljaju značajnu fizičku bol i finansijski teret.
Iako su mnoge zemlje ukinule zakone koji zahtijevaju obaveznu sterilizaciju za zakonsku promjenu pola, prava transrodnih osoba i dalje su kontroverzna tema u Japanu.
Peticija koju je organizovalo sedam grupa koje podržavaju sterilizaciju do utorka je prikupila više od 20.000 potpisa.
