Prvu kategoriju zemalja obuhvataju "zemlje koje izazivaju veliku zabrinutost", a treću "zemlje pod nadzorom". Izvještaj obuhvata 190 država, a Vatikan je sada u kategoriji s Poljskom, Egiptom, Irskom i Mađarskom.
- Činjenica da je Vatikan u drugoj kategoriji zemalja, zapravo znači da je njihov finansijski sistem osjetljiv na mogućnost pranja novca. Treba naglasiti da je sam Vatikan nedavno usvojio programe kojima to želi da spriječi - objasnili su iz Stejt dipartmenta.
Vatikanska banka, službenog imena Zavod za religijska djela, svojevremeno je bila pod istragom rimskog tužitelaštva, jer se, navodno, bavila pranjem novca. Naime, Vatikanska banka ne mora da poštuje italijanske finansijske norme, jer na međunarodnom planu djeluje iz papinske države. Istražitelji su imali indicije da su mnoge osobe koje žive u Italiji koristili banku kao paravan za pranje novca i izbjegavanje poreskih obveza. Nakon te afere, Papa Benedikt XVI potpisao je dekret protiv pranja novca u Vatikanu, kojim su donesena pravila o poslovanju i transparentnosti, u skladu s međunarodnim naporima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Papa je, potpisujući dokument pod nazivom "Moto Proprio", objasnio da Vatikan želi da se pridruži zemljama koje su pravno regulisale bankarsko poslovanje na taj način da ga kriminalci ne mogu iskorištavati.
Vatikanska banka bila je takođe 1981. godine povezana s pranjem mafijaškog novca.
